Napisala i snimila Mersiha Drinjaković
U vanrednom stanju, u situaciji nesreće na globalnom nivou, u ovom slučaju pandemije koronavirusa, na površinu u svim društvima isplivaju sve slabosti institucija koje nerijetko počivaju na koruptivnim praksama. Bosna i Hercegovina djeluje proteklih mjesec i po kao školski primjer tih slabosti.
“Kada stotinama godina živite način života u kojem je korupcija prihvatljiva, onda može nastati trenutak u kojem društvo patološke, destruktivne oblike egzistencije ne smatra ni patološkim ni destruktivnim”, govorio je prije četiri godine u intervjuu za Tačno.net Nerzuk Ćurak, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, esejist, novinar i naučni publicist.
Bosanskohercegovačka javnost je proteklih dana žestoko reagirala na slučaj nabavke respiratora iz Kine, posao vrijedan 10,5 miliona KM, povjeren poljoprivrednom gazdinstvu “Srebrena malina” iz Srebrenice, u vlasništvu TV voditelja Fikreta Hodžića. Puno je spornih detalja u toj nabavci, mnogo neodgovorenih pitanja. Bila je to kap u prepunoj čaši nezadovoljstva i gorčine, izazvanih svim nedjelovanjem ili pogrešnim djelovanjem nadležnih institucija u vremenu pandemije.
Zamolili smo prof. dr. Nerzuka Ćurka da u videointervjuu podijeli s nama svoja današnja razmišljanja o situaciji u BiH. S ogromnim akumuliranim znanjem, hirurški precizno, a naučno utemeljeno, secira aktuelne prilike u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na nabavku respiratora, posljednji otkriveni slučaj koji prerasta u aferu. I koji navodi kao primjer koruptivne prakse.
“Možda odavno tolika energija ogromnog broja ljudi nije bila prisutna da se izvrši pritisak na takvu jednu korupciju koja nas je kao građane potpuno ponizila. Nema socijalne mreže, nema medija, možemo govoriti o dosegu stotina hiljada ljudi koji su dali neku vrstu svog glasa protiv takve vrste korupcije. Bojim se samo da će se ta energija isporučiti preko medija i socijalnih mreža, a kada dođe vrijeme odluke za konstituciju nove vlasti – to neće imati više nikakvu ulogu. I ponovno će nacionalistički obrasci najdirektnije dospjeti do ljudi i biti važniji kriterij nego kazniti ovaj poganluk kojem smo izloženi od strane nacionalističkih stranaka.”
“Ponovno će nacionalistički obrasci najdirektnije dospjeti do ljudi i biti važniji kriterij nego kazniti ovaj poganluk kojem smo izloženi od strane nacionalističkih stranaka”
U svakom društvu ima korupcije, posebno korupcije koja je zloupotreba političke moći radi osobne koristi, kaže prof. Ćurak, ali napominje kako je u razvijenim demokratijama korupcija patologija politike, što znači da se na nju gleda kao nonsens, a društvo pronalazi unutrašnju snagu, moralnu i pravnu, da patologiju kazne. A onda je tu Bosna i Hercegovina, kao poseban slučaj, neslavni primjer. “Kod nas korupcija nije patologija politike, nego je politika sama korupcija. Odnosno, politički sistem je korupcija. Teško se boriti protiv političke korupcije kao načina života jer se to svakodnevno reproducira.”
Profesor Ćurak tvrdi i kako je postdejtonska Bosna i Hercegovina permanentno u vanrednom stanju: “Imamo vanjskog upravitelja, suverena koji može odlučiti o vanrednom stanju, i u tom smislu nismo daleko od tačnosti te procjene da smo u nekom obliku vanrednog stanja. U situacijama velikih katastrofa kao što je ova, to se stanje umnožava i radikalizira.”
On skreće pažnju i na to da je u jednom dijelu BiH, u Republici Srpskoj, uvedeno vanredno stanje, a njime suvereno upravlja političar koji nema nikakvu funkciju u tom entitetu – aktuelni član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. S druge strane, kako kaže, “u Federaciji BiH plaćamo ceh političkoj nekompetenciji vladajućih struktura, njihovoj stručnoj nekompetenciji i jednoj vrlo razuđenoj decentraliziranoj vlasti koja funkcionira na principu etnonacionalnih talova”.
