BH novinari provode kampanju pod sloganom “BH novinarke – zajedno u borbi za ženska prava”, započetu 8. marta, a kroz koju žele ujediniti novinarke i sve druge žene u medijma u zajedničkom doprinosu zaštiti ženskih ljudskih prava u medijima i bh.društvu. Ova, kao i prethodne godine su izuzetno važne da se podigne svijest o rastućem nasilju prema novinarkama i ženama u medijima uopšteno u BiH, ali i širom naše regije, koje prolazi ispod radara pravosuđa i svih drugih institucija zaduženih za zakonsku zaštitu novinarki.
Kampanja za prava novinarki
Kampanja uključuje između ostalog i video izjave 10 uglednih novinarki o tome na koje se sve načine krše njihova ljudska i profesionalna prava. Među novinarkama u kampanji našla se i naša glavna i odgovorna urednica Mersiha Drinjaković.
Kao i Arijana Saračević Helać.
Te Vanja Stokić.
Tokom mjeseca marta, kao mjeseca ženskog aktvizma i solidarnosti, BH novinari organizuju dvije radionice o online nasilju, provode anketu na uzorku od 200 novinarki o temi rodnih politika i zaštite novinarki u medijima te će upriličiti i konferenciju na kojoj će se sumirati sve aktivnosti i predstaviti konkretan plan akcije za zaštitu žena u medijima.
Pitanja jednakosti i ravnopravnosti žena u medijima potpuno marginalizovana
“Mnogo teže je biti žena u medijima nego muškarac. Potkrijepit ću to sa nekoliko podataka. U najvećem broju medija žene prednjače u broju zaposlenik, čak i vanjskih saradnika/ca. Međutim, samo 24 % žena u medijima ima priliku obnašati uredničke pozicije ili druge rukovodeće pozicije u strukturi upravaljanja medijima u BiH. U TV sektoru je taj broj najmanji – na samo 15% uredničkih i menadžerskih pozicija su imenovane žene u TV sektoru!? Isto tako, 2/3 medijskih kuća u BiH nemaju interne politike o rodnoj ravnopravnosti i jednakosti, kao ni procedure o napredovanju, što govori o tome da su pitanja jednakosti i ravnopravnosti žena u medijima potpuno marginalizovana, za neke – nepotrebna i nisu dio vrijednosti medijskih kuća. Suočavamo se sa još jednom neprihvatljivom pojavom kroz rad FMHL: u slučajevima prijetnji novinarkama ili napadima na njih, pojedini mediji (urednici ili direktori) ne samo da se ne oglašavaju, već i ‘zabranjuju’ novinarkama da, uz podršku pravnog tima FMHL, pokreću pravne procedure za kažnjavane osoba koje stoje iza prijetnji. Dakle, bojim se da se nasilje prema novinarkama toleriše mnogo češće nego prema novinarima i muškarcima u medijima”, rekla je generalna tajnica Udruženja “BH novinari”.
U 2023. godini BH novinari registrovali su 35 slučaja kršenja novinarkih prava i medijskih sloboda prema novinarkama i drugim medijskim uposlenicama u Bosni i Hercegovini. Ni jedan od tih slučajeva nije okončan kažnjavanjem osoba koje su upićivale prijetnje ili na druge načine kršili prava žena u medijima.
