Poznati španski ljekar i hirurg Manuel Sans Segarra upozorava da jedna svakodnevna navika može ozbiljno narušiti zdravlje mozga. Prema njegovim riječima, najveći problem nije samo dugotrajno sjedenje, već i pasivno gledanje televizije, koje mozgu ne pruža dovoljno mentalnih izazova.
„Najgore što čovjek može učiniti jeste sjediti ispred televizora i pasivno upijati sadržaj“, kaže Sans Segarra, bivši šef Odjela za digestivnu hirurgiju Univerzitetske bolnice Bellvitge.
Iako se o štetnim posljedicama sjedilačkog načina života najčešće govori kada su u pitanju srce, mišići i metabolizam, sve više istraživanja pokazuje da dugotrajno sjedenje negativno utiče i na mozak. Slabija cirkulacija krvi znači i manji dotok kisika, što može dovesti do slabije koncentracije, sporijeg razmišljanja, problema s pamćenjem i većeg rizika od kognitivnog propadanja u starijoj dobi.
Šta je ključno za očuvanje mentalnog zdravlja
Dobra vijest je da mozak ima sposobnost prilagođavanja zahvaljujući neuroplastičnosti. To znači da tokom cijelog života može stvarati nove neuronske veze, ali samo ako mu pružamo dovoljno stimulacije.
Prema riječima španskog stručnjaka, postoje tri ključne navike koje pomažu očuvanju mentalnog zdravlja.
Prva je zdrav način života, koji uključuje uravnoteženu ishranu i redovnu fizičku aktivnost. Nije presudno kojim se sportom bavite, već da ste aktivni i da u tome uživate.
Druga je stalna mentalna aktivnost. Čitanje, učenje novih vještina, rješavanje logičkih zadataka, sviranje instrumenta, putovanja ili usvajanje novih znanja predstavljaju odličan trening za mozak. Izlazak iz rutine i prihvatanje novih izazova podstiču stvaranje novih neuronskih veza.
Treći važan faktor su društveni odnosi. Razgovori, druženje i razmjena iskustava održavaju mozak aktivnim, dok dugotrajna izolacija može ubrzati kognitivno propadanje.
Sans Segarra ističe da je određeni pad moždanih funkcija prirodan dio starenja, ali da se mnoge promjene mogu usporiti ili ublažiti zdravim životnim navikama.
Njegova poruka je jednostavna – mozak, baš kao i mišiće, treba redovno trenirati. Umjesto višesatnog pasivnog gledanja televizije, korisnije je pročitati nekoliko stranica knjige, naučiti nešto novo, otići u šetnju ili provesti vrijeme u razgovoru s porodicom i prijateljima. Upravo takve navike mogu pomoći da pamćenje, koncentracija i mentalna vitalnost ostanu očuvani i u poznijim godinama.
Foto: Freepik
