Prije nego krenete čitati detalje o ovoj temi, zapamtite važnu stvar: svaku kremu za sunčanje treba nanijeti ponovo svaka dva sata da bi bile efikasne.
SPF nivo:
„Biranje kreme za sunčanje ne mora biti komplikovano!“ poručuje dermatolog Chris Tomassian. „Potražite proizvod sa SPF 30 ili višim i oznakom broad spectrum (širokog spektra), što znači da štiti i od UVA i UVB zraka.“ Za adekvatnu zaštitu potrebno je nanijeti količinu kreme dužine dvije prsta na cijelo lice, i ponovo je nanositi svaka dva sata tokom izlaganja suncu. Nanesite kremu najmanje 20 minuta prije izlaska vani.
Vrsta:
Prema preporukama dermatologa, fizičke (mineralne) kreme za sunčanje stvaraju fizičku barijeru između kože i sunčevih zraka, dok hemijske kreme apsorbuju UV zračenje nakon što prodru u površinu kože. I jedne i druge mogu biti vrlo efikasne, ali hemijske formule mogu izazvati iritaciju kod osjetljive kože, pojašnjava dr. Rachel Nazarian. S druge strane, fizičke kreme su stabilnije, ali mogu biti nešto teže i zadržavati toplinu. Aktivni sastojci koje treba tražiti u fizičkim kremama su cink oksid i titanij dioksid.
Tekstura:
Kako krema izgleda i osjeća se na koži može značajno uticati na njenu upotrebu. Ako planirate nositi SPF ispod šminke, lagana formula slična primeru može biti najbolji izbor. Osobe sa suhom kožom možda će više odgovarati bogatija, hidratantna krema nalik dnevnoj kremi. U svakom slučaju, prilagodite izbor SPF-a vlastitoj rutini i tipu kože.
Bijeli trag:
Bijeli trag – onaj svijetli, gotovo ljubičasti sloj koji ostaje nakon nanošenja – češći je kod mineralnih krema koje sadrže cink oksid. Dobra vijest je da većina modernih krema, čak i mineralnih, više ne ostavlja bijeli film na koži.
Zaštita širokog spektra:
Ako na pakovanju piše broad spectrum, to znači da krema štiti i od UVA i od UVB zraka. Kreme koje nemaju tu oznaku štite isključivo od UVB zračenja, što znači da ste i dalje izloženi štetnim efektima UVA zraka – odgovornim za starenje kože i rizik od raka kože.
