Priredila Mila Durić
Studija koju je sponzorirao Nacionalni centar za zdravstvenu statistiku u SAD-u otkrila je da Amerikanci troše milijarde dolara svake godine na kupovinu dodataka ishrani koji obećavaju poboljšanje gotovo svakog aspekta života i zdravlja. Šezdeset posto odraslih uzima vitamine, minerale, riblje ulje, biljne kapsule, melatonin, probiotike i druge vrste suplemenata. Petnaest posto njih navodi da uzimaju više od četiri odjednom, istovremeno. Među tinejdžerima je oko 35%. Čak i djeca između dvije i pet godina dobijaju dva ili više dodataka dnevno. Zato i ne čudi da industrija dijetetskih suplemenata raste vrtoglavom brzinom širom svijeta. Prema prognozama i projekcijama portala Statista.com – zasnovanim na činjenici da su prihodi od vitamina i minerala iznosili ukupno 31,93 milijarde dolara u 2024. godini – očekuje se da će ovaj tržišni segment godišnje rasti za 6,71% od 2024. do 2029. godine.
Djeluju li dodaci ishrani? I treba li nam baš svaki?
Navedene brojke su dokaz da sve više i više ljudi svih dobi uzima nešto za poboljšanje zdravlja i izgleda svoje kose, kože i još mnogo toga, a kao rezultat toga wellness i industrija suplemenata bilježe vrtoglav rast. Ali, da li oni djeluju? Trebamo li stvarno sve te minerale i vitamine u bočicama? Ima li smisla uzimati ih šakama? Odgovor je, kao i obično, nijansiran, ali prevladava “ne”. Uz neke izuzetke, kao što su suplementi koje je propisao ljekar za rješavanje nedostataka, poput magnezija ljeti, melatonina za spavanje i slično, ostalo je, kako piše NSS magazin, ako ne i potpuno beskorisno ili štetno, barem djelomično placebo efekat. Da se ne spominju previsoke cijene nekih od ovih proizvoda, koje često promoviraju influenseri na društvenim mrežama kao dio velikih marketinških kampanja. Kao da to nije dovoljno, prema studiji koju je proveo Pediatric Research na 16 dodataka ishrani na bazi probiotika, samo je jedan zapravo sadržavao ono što je tvrdio da sadrži na bočici. Dalje, istraživanje o 30 dodataka ishrani koji obećavaju pomoć imunološkom sistemu pokazalo je da njih 17 na etiketi navodi tvari koje ne sadrže, a mnogi imaju sastojke koji nisu navedeni na etiketi. Ukratko, ne djeluju svi i nisu svi „pošteni“ i efikasni, pa samim tim nisu ni potrebni.
Pomama za wellnessom računa na našu anksioznost i opsesije, obećava nam stvari koje je teško sagledati, hrani se nesigurnošću i potrebom da budemo zdravi, koja ostaje površna. Nema pravila, a to joj ide u prilog. Često, ako nam ovi dodaci ne čine baš dobro, ne štete nam ni vidljivo. I tako ih nastavljamo uzimati a da zapravo nismo svjesni njihovih efekata ili nedostataka, samo kako bismo održali wellness ritual, trenutak brige o sebi, nadajući se da ćemo za 40, 30, 20… godina biti malo manje stari, s manje obješenim licem, jačom i dužom kosom i noktima, vitkiji, ali i zdravijim želucem te nepobjedivom imunološkom odbranom. Možda bi bilo bolje da pitamo našeg ljekara ili nutricionistu, da se zalažemo da ono što nam nedostaje (i samo ono što nam nedostaje) nadoknadimo ishranom, a ne da pretjerujemo s tabletama, praškovima i napicima.
Izvor: NSS-G Club
