Nedavno objavljeno

Borba za potomstvo ili karijera

Prema Izvještaju o rodno zasnovanoj diskriminaciji u oblasti rada u BiH, žene koje prolaze procese vantjelesne oplodnje označene su kao posebna rizična skupina.

Porodica ili karijera – često je izbor koji se postavlja pred žene u Bosni i Hercegovini (BiH). Situacija je dodatno teža za žene koje nisu u mogućnosti da zatrudne prirodnim putem i odluče se za proces biomedicinski potpomognute oplodnje. Otkazi, odustajanje od poslovnih ponuda, traganje za novim poslovima koji ne bi u velikoj mjeri uticali na liječenje neplodnosti ili skrivanja činjenice da je podvrgnuta procesu vantjelesne oplodnje, neki su od strahova sa kojima se u BiH suočavaju žene koje počnu postupak vantjelesne oplodnje.

To pokazuje i slučaj četrdesetjednogodišnje aktivistice Indiane Husić-Šabanović iz Sarajeva koja je prije deset godina, iz petog pokušaja vantjelesne oplodnje, uspjela zatrudniti i postati majka blizanaca.  Za Diskriminacija.ba, sjećajući se tog perioda, kaže da je proces vantjelesne oplodnje uticao na njenu poslovnu karijeru.

“Sam taj proces je dosta naporan. Psihički je naporan i kad ste konstantno u procesima liječenja strašno je nezgodno tu ukombinovati i radni odnos”, kaže Husić-Šabanović koja je, u to vrijeme, radila honorarne poslove, po ugovorima o djelu.

Zarada od takvih poslova nije bila dovoljna da plati proces liječenja koji je trajao više od šest godina, a refundacije od strane zavoda zdravstvenih osiguranja, tada, nije ni bilo. Svaki postupak je, kako kaže, koštao od šest do osam hiljada konvertibilnih maraka.

“Prvo potrošite ušteđevinu, pa dižete kredite. Poslije toga vam familija počne posuđivati novac, jer dođete u situaciju da ne možete više ni kredit podići”, dodaje ona, ističući kako je proces vantjelesne oplodnje u velikoj mjeri uticao na njenu poslovnu karijeru.

Zapostavljanje karijere

Tokom dugogodišnjeg aktivističkog angažmana, Husić-Šabanović bila je okružena brojnim ženama koje su također prolazile kroz procese vantjelesne oplodnje. Iskustva onih koje su, u to vrijeme, bile zaposlene su, kako kaže, “bila strašna” i nijedna žena koja prolazila kroz proces vantjelesne oplodnje, nije napredovala u svom poslu tokom trajanja procesa i žene su, uglavnom, “zapostavljale karijere”.

“Neke su imale problema jer nisu mogle izlaziti na vrijeme na preglede, pa nisu mogle uzeti bolovanje. Bilo je puno njih koje su bile zaposlene i kojima nije produžen ugovor, koje su imale ugovor na određeno. Moje kolegice koje su bile zaposlene su imale problema jer su morale na poslu otići u toalet i aplicirati tu injekciju. Onda krene priča da se drogiraju na poslu i sl.”, priča Husić-Šabanović.

Sve to, kako kaže, stvara dodatni stres što se može negativno odraziti na sam postupak vantjelesne oplodnje.

Kao i brojne druge žene, Indiana Husić-Šabanović je godinama odustajala od poslovnih ponuda jer poslovnu karijeru nije mogla uskladiti sa mukotrpnim višegodišnjim procesom vantjelesne oplodnje.

“Odustajala sam od poslova. Zatrudnila sam sa 31. a počela sam sa tim procesom u 24. godini. Sa 31. godinu sam postala svjesna da nemam stalno zaposlenje”, kaže ona.

Honorarni poslovi su rezultirali da danas ima puno radnog iskustva, ali nema radnog staža koji je, kako kaže, za većinu poslodavaca prioritet u procesu zapošljavanja. Iako je stepen njenog obrazovanja visoka stručna sprema (VSS), danas ne radi u struci i obavlja posao srednje stručne spreme (SSS). Najveći razlog tome je što zbog njenih honorarnih poslova na koje se odlučila zbog procesa vantjelesne oplodnje, nije bila prijavljena sa visokom stručnom spremom.

“Neplodnost mi je uticala na karijeru, u tom smislu što sam radila na ugovore o djelu, što sam radila poslove koji su na popisu VSS, a to poslije poslodavci ne gledaju jer to nije nigdje zavedeno”, dodaje ona.

Zakonski okvir

Diskriminacija u oblasti rada i radnih odnosa zabranjena je entitetskim zakonima o radu (FBiH i RS) i Zakonom o radu Brčko DistriktaZakonom o ravnopravnosti polova BiH i Zakonom o zabrani diskriminacije u BiH.

Prema Izvještaju o rodno zasnovanoj diskriminaciji u oblasti rada u BiH objavljenom prošle godine, diskriminacija na osnovu pola može uticati i na žene i na muškarce, a u praksi više pogađa žene. U tom izvještaju se dovodi u pitanje primjena i razumijevanja postojećih zakonskih okvira koji regulišu oblast rodno zasnovane diskriminacije na tržištu rada u BiH, svijest i stavove prema Zakonu o ravnopravnosti spolova, njegovu rasprostranjenost i funkcionalnost institucionalnih i vaninstitucionalnih mehanizama zaštite.

Kada je riječ o ženama koje prolaze kroz procese vantjelesne oplodnje, one su u Izvještaju navedene kao posebna rizička skupina, a navodi se i da se propisi o vantjelesnoj oplodnji razlikuju u bh. entitetima i Brčko Distriktu i ne postoje propisi na državnom nivou koji regulišu to pravo.

“S obzirom na različite načine na koje entiteti tretiraju ove žene, one možda nemaju jednak pristup zapošljavanju i pravima koje imaju druge žene na porodiljskom odsustvu”, piše u Izvještaju.

Diskriminacija uzrokovana trudnoćom

U oktobru 2019. Agencija za ravnopravnost polova BiH izdala je Preporuku poslodavcima i nadležnim tijelima u pogledu ravnopravnosti polova u radu i zapošljavanju, kojom poslodavcima u privatnom i javnom sektoru, nadležnim organima uprave kao i javnosti, skreće pažnju da je dovođenje radnika u nepovoljniji položaj po osnovu pola, npr. u slučaju trudnoće i majčinstva, izraz direktne diskriminacije, te da je zakonom zabranjeno i kažnjivo.

Na problem diskriminacije trudnica i žena koje prolaze kroz procese vantjelesne oplodnje na radnom tržištu, ukazivali su i iz Udruženja građana “Beba više” iz Brčkog koje je jedini predstavnik u evropskoj krovnoj organizaciji za borbu protiv steriliteta “Fertility Europe”, a prema kojoj u Evropi živi preko 25 miliona neplodnih osoba.

“Mi smo 2019. imali kampanju pod nazivom ‘Naš tim brojniji za devet mjeseci’. Cilj je bio nagraditi i pohvaliti kolektive s najviše rođene djece i takvih svijetlih primjera ima mnogo u Distriktu Brčko. Nažalost dešavalo se i da trudnice budu otpuštene sa posla upravo zbog trudnoće. Ovdje govorimo o spontanim trudnoćama”, kaže za Diskriminacija.ba predsjednik Udruženja Željko Lazarević.

On smatra da su osobe koje se bore sa sterilitetom u velikoj mjeri diskriminisane, naročito žene, kao i žene koje generalno planiraju trudnoću koje postaju nepoželjne na tržištu rada.

“Kada su u pitanju IVF postupci (In vitro fertilization-postupci vantjelesne oplodnje) stigmatizacija je svakako prisutna. Mnoge žene, zbog potencijalnog straha od otkaza ne usuđuju se da kažu poslodavcu da planiraju da se upuste u postupak. Zakon ih ne štiti jer se šifra neplodnosti piše na doznakama”, dodaje Lazarević.

On smatra da bi, prema iskustvima rada Udruženja, žene koje počinju taj postupak trebale imati status i pogodnosti koje imaju i druge trudnice, kako bi na takav način bile zaštićene.  Dodaje i da su ispred Udruženja “upućivali inicijative da se parovi koji se liječe od neplodnosti oslobode plaćanja participacije u javnim zdravstvenim ustanovama, što takođe nije naišlo na razumijevanje lokalnih vlasti”.

Ipak, da ne bude da je sve “crno”, Lazarević ističe da se na teret Fonda zdravstvenog osiguranja u Brčkom plaća pet postupaka vantjelesne oplodnje, da pacijentkinje imaju pravo izbora klinike u BiH i da je pomjerena starosna dob žene za postupke vantjelesne oplodnje sa nekadašnjih 38 godina starosti na 45.

Kada je riječ o Republici Srpskoj, parovi koji imaju problem sa začećem, imaju pravo na tri postupka vantjelesne oplodnje, finansirana od strane Fonda zdravstvenog osiguranja tog entiteta, finansiraju se postupci za žene do 40 godina starosti, a parovi moraju da postupak obave u samo jednoj klinici u RS-u.

U Federaciji BiH je od 1.januara ove godine počela primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom u kojem se, između ostalog, kaže da se pravo na ovo liječenje stavlja na teret sredstava budžeta Federacije BiH, a za žene do 42. godine života će, prema izmjenama, biti finansirana tri pokušaja intrauterine inseminacije i pet pokušaja vantjelesne oplodnje.

Izvor: diskriminacija.ba

Latest Posts

Raport