Napisala Mersiha Drinjaković
Već smo skoro dvije godine svakodnevno svjedoci rasta cijena svih proizvoda na tržištu. Obrazlaže nam se to kao posljedica prvo pandemije, a potom i ruske agresije na Ukrajinu, ali ono što ostaje činjenica samo za Bosnu i Hercegovinu jeste da neuređeno tržište pruža prilike za kreiranje cijena koje idu na štetu potrošača. Podsjetit ćemo da je u martu ove godine, a u cilju stvaranja uslova za jednak tretman, kako potrošača tako i trgovaca, na jedinstvenom prostoru Bosne i Hercegovine i daljnjeg usklađivanja s regulativom Evropske unije, Vlada Federacije BiH uputila Vijeću ministara inicijativu za utvrđivanje i upućivanje u parlamentarnu proceduru Prednacrta zakona o zaštiti potrošača BiH, usklađenog s pravnom stečevinom (acquis) Evropske unije.
Treba znati i da se od usvajanja važećeg bh. zakona 2006. zakonodavstvo o zaštiti potrošača u BiH nije mijenjalo, izuzev manje izmjene u 2015. godini. U Evropskoj uniji, zakonodavstvo o zaštiti potrošača je značajno promijenjeno, te je kroz velik dio novih direktiva odgovoreno na nove tržišne okolnosti. Zbog toga postoji potreba da bude osigurana usklađenost bh. zakona sa značajnim promjenama u okviru pravne stečevine Evropske unije.
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, koji je stupio na snagu 1. juna 2015., naša zemlja se obavezala uskladiti zakonodavstvo s evropskom pravnom stečevinom. To je i jedan od osnovnih uslova koje mora ispuniti na svom putu ka članstvu. U Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji od 29. maja 2019. i pratećem Analitičkom izvještaju, ocijenjeno je da je Bosna i Hercegovina u ranoj fazi pripremljenosti u oblasti zaštite potrošača te da posebnu pažnju treba posvetiti usklađivanju zakonodavstva o zaštiti potrošača na svim nivoima sa acquisem i osiguravanjem njegovog pravilnog provođenja.
E, sad, prevedeno na jezik razumljiv i nama – potrošačima, ovo usklađivanje je upravo trebalo preduprijediti sve ono što nas je dočekalo protekle dvije godine, divljanje cijena, strože kazne za one koji povećavaju cijene na svoju ruku, vraćanje cijena na prethodni nivo kad bi se i cijena nafte i naftnih derivata (koja to i diktira u velikoj mjeri) smanjila, i time bi bila uspostavljena efikasna politika zaštite potrošača u Bosni i Hercegovini.
Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH neovisna je institucija uspostavljena sa ciljem promocije dobrog i efikasnog provođenja politike za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini. Zakon o zaštiti potrošača u BiH, kao temeljni zakon Institucije, propisuje obaveze i ovlaštenja Ombudsmana i uređuje odnose između potrošača, proizvođača i trgovaca na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Mehanizmi zaštite
Upravo iz ove institucije za Graciju pojašnjavaju kako i koliko su građani BiH navikli koristiti mehanizme zaštite kroz zakonska rješenja. U ovoj godini Institucija ombudsmana je zaprimila nešto više od 800 žalbi potrošača. “One se u najvećoj mjeri odnose na tri glavna područja: ekonomske usluge od općeg interesa (usluge električne energije, isporuka i korištenje toplotne energije i s tim u vezi ograničavanje prava potrošača na izbor, vodoopskrba, telekomunikacije, zatim komunalije, odvoz smeća) i robe široke potrošnje”, kažu u Instituciji ombudsmana.
Pored ova tri glavna područja, jedan manji dio žalbi, ukupno manje od 50, odnosi se na finansijski sektor, turistički sektor kao i žalbe na rast cijena. Zašto je iznenađujuće mali broj žalbi koje se odnose na porast cijena u trgovinama i na benzinskim pumpama? Da li to pokazuje letargiju, nepovjerenje da će sistem reagirati, uprkos žalbama omogućenim kroz zakone, ili su građani jednostavno shvatili da mogu samo sami sebi pomoći? Šta je u međuvremenu radila Institucija ombudsmana? “Institucija je u februaru tekuće godine donijela preporuke vladama entiteta: da u saradnji s nadležnim ministarstvima odnosno odjeljenjima donesu dodatne mjere neposredne kontrole cijena, kao i da uspostave održive mehanizme robnih rezervi i vrše pojačano ulaganje u razvoj domaće proizvodnje.”
Kako je radi pandemije izazvane koronavirusom, a zatim i agresije na Ukrajinu došlo do značajnog rasta cijena u svim segmentima života potrošača, žalbe koje je institucija primila oko rasta cijena proizvoda ili neusklađenosti cijena (polica – blagajna) koordinirane su sa nadležnim inspektoratima u cilju provjere da li se provode Odluke entiteta o neposrednoj kontroli cijena. “Ono što je evidentno jeste da postoje kršenja potrošačkih prava i nepravilnosti u formiranjima cijena na tržištu. Iako su vlade entiteta donijele odluke o načinima formiranja cijena kako u segmentu naftnih prerađevina tako i robe široke potrošnje (prehrambenih proizvoda), iako Institucija ombudsmana u suradnji sa inspektoratima svakodnevno rješava pristigle žalbe i nastoji reagirati preventivno, radi velikog broja sudionika na tržištu, kontinuirano dolazi do kršenja donesenih odluka i, nažalost, ostvarivanja ekstra profita koristeći novonastale krize na globalnom tržištu.”
Iako se često može vidjeti da postoje, a i statistički potkrijepiti padovi i rast cijena naftnih derivata na svjetskom tržištu, domaći trgovci naftnim derivatima nerijetko koriste argumente da je kupljeno po prethodno većim cijenama pa nema pada na benzinskim pumpama. “Inspekcije u ovakvim situacijama propisuju kazne, no ciklus se stalno ponavlja, što dovodi do zaključka da bi povećanje propisanih kazni moglo biti korisno”, kažu iz Institucije ombudsmana.
Lov u mutnom
Ono što je evidentno jeste da i drugi sudionici tržišta “love u mutnom”, pa tako različita udruženja izlaze sa podacima da su morali povećati cijene svoje proizvodne robe jer su troškovi porasli za npr. 40%, no ostaje i dalje sporno što proizvodi koji se na kraju nađu na polici nerijetko imaju cijene uvećane za 100%.
“U ovakvim situacijama, gdje su i Institucija i inspektorati odradili sav posao do kraja, i gdje trgovci povećavaju svoje marže u okvirima zakona, jedino ostaje za apelirati potrošačima da ‘kažnjavaju’ one proizvođače i trgovce i dugoročno izbjegavaju kupnju gdje zamijete neprirodno velika povećanja”, poručuju iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača.
