Kroz tekstove koje objavljujemo u okviru predizborne kampanje pokušavamo da u kakofoniji najrazličitijih poruka pošaljemo one koje su fokusirane na određene kategorije, na birače i biračice koje traže suštinu, prevazilaženje problema, konkretna rješenja, rušenje predrasuda i stereotipa. I ovaj tekst je pokušaj da upravo to uradimo. Aktuelni zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Aljoša Čampara je ujedno i ministar unutrašnjih poslova u FBiH – što ga čini licem policijske institucije. Koliko se upravo u takvim vrstama institucija radi na prevazilaženju stereotipa da je policijski posao isključivo rezervisan za muškarce. “Potrebno je još mnogo truda i rada na prevazilaženju stereotipa. Rodna ravnopravnost je nesto na čemu je potrebno konstantno raditi u svim sferama društva pa tako i u prilagođavanju zakonskih okvira za prijem i rad zena u policijskim agencijama.”
Naš sugovornik kaže kako je iskustvo rada u policijskim agencijama pokazalo da su žene neophodan faktor naročito pri obavljanju poslova i radnji kod djela nasilja u porodici, maloljetničke delikvencije… “Nažalost, još uvijek je neznatan broj žena policajki u višim odnosno rukovodnim mjestima, a najčešće iz razloga propisanih zakonskih uslova prilikom napredovanja u viši čin, jer zene često zbog koristenja i trajanja porodiljskog odsustva ne ispunjavaju propisane uslove za napredovanje“.
Šta je onda rješenje da bismo upravo na rukovodećim mjestima vidjeli žene? “U tom pogledu, potrebno je koristeći ponuđene mehanizme vladinog i nevladinog sektora, putem edukacija svih uposlenih u policijskim agencijama, ne samo žena, raditi na podizanju svijesti o statusu zena u policiji, a kako bi svako iz okvira svojih nadležnosti podnio inicijative za prilagođavanje zakonskih okvira za rad žena u ovom sektoru.”
Policajke, kao veoma bitna komponenta uposlenih u policijskim organima, svoj položaj na poslu osnažuju i kroz udruženje Mreža policijskih službenica, koje je smješteno u prostorijama FMUP-A (Dom policije). “Ali i kroz razne vidove edukacija svoj rad i svoje poteškoće u radu čine vidljivim društvu i rukovodstvu policijskih agencija, uz naravno, predlaganje mjera i preporuka za poboljšanje uslova rada”, kaže nam Čampara.
Kao skupštinski zastupnik Čampara je početkom prošle godine u povodu sve glasnije kampanje protiv verbalnog i fizičkog seksualnog nasilja nad ženama pod nazivom Nisi sama uputio zastupničku inicijativu koja podrazumijeva za početak nekoliko nužnih koraka kako bi se za žene žrtve verbalnog i fizičkog seksualnog nasilja stvorilo sigurno okruženje. Kampanja “Nisi sama” je krenula iz susjedne Srbije nakon što se mlada glumica Milena Radulović odlučila progovoriti o seksualnom zlostavljanju koje je godinama nad njom vršio njen učitelj glume, a javilo se sa istim ili sličnim iskustvima na hiljade žena iz cijelog regiona, pa i Bosne i Hercegovine – kod nas kroz FB platformu “Nisam tražila”. “Još glasnije od žrtava moramo biti mi koji smo predstavnici vlasti. Ovaj problem mora se početi rješavati institucionalno”, naveo je Čampara u obrazloženju.
U inicijativi je zatražena i hitna izmjena Etičkog kodeksa Univerziteta u Sarajevu. Obzirom da su najveći broj članica grupe koje su se odlučile da podjele svoja iskustva upravo studentice potrebno je hitno izmjeniti Etički kodeks Univerziteta u Sarajevu. Naime, Član 12. Etičkog kodeksa definiše ‘uznemiravanje’ te isto tretira na potpuno bezazlen način, ne pridajući uopće posebnu pažnju, a u jednom dijelu ovog člana čak se ograđuje i kaže ‘normalna komunikacija, dobronamjerne šale i kritika kao i odnosi spolne i druge intimne naravi između članova akademske zajednice koji se zasnivaju na obostranom pristanku i uzajamnom poštovanju smatraju se područjem privatnosti i nisu sami po sebi element kršenja Etičkog kodeksa’, ostavljajući na taj način prostor profesorima da i ukoliko se neko požali na njih Etičkom odboru/savjetu, koji čine njihove radne kolege, oni obesmisle sam sadržaj prijave tvrdnjama da se radilo o gore citiranom dijelu Člana Etičkog kodeksa.
Obrazlažući potrebu prevencije seksualnog nasilja, Čampara navodi da je potrebno da Vlada Kantona Sarajevo posredstvom nadležnih ministarstva, te u saradnji sa međunarodnim partnerima osmisli i provede kampanju koja će se redovno prezentovati ne samo javnosti putem određenih kanala, već koja će na neki način postati sastavni dio sistema obrazovanja. Adolescenti još od tog perioda moraju biti svjesni problema, moraju biti ohrabreni da pravovremeno reaguju ukoliko im se desi seksualno uznemiravanje bilo koje vrste, te moraju znati da postoji sistem dostupnih mehanizama koji im može i hoće pružiti zaštitu.
(Ovaj tekst objavljen je u okviru predizborne kampanje za izbore u BiH)
