Kupine sadrže velike količine vitamina B i C, željeza, fosfora, cinka, mangana, magnezija, kalcija, šećera, pektina, folne kiseline i nešto provitamina A. Zbog svog ukusnog i primamljivog okusa, popularne su kod svih generacija, a stručnjaci tvrde da je korist od samo jedne porcije kupina jednaka konzumaciji dvije ili tri porcije drugih zdravih namirnica – poput jabuka, brokule, pa čak i špinata. Osim toga, ove moćne bobice smiruju paradentozu i upale, djeluju kao prirodni afrodizijak, te smiruju živce.
Ipak, najbolji način da sve ove blagodati sačuvate i koristite tokom cijele godine jeste kroz – kupinovo vino.
Prirodni eliksir
Kupinovo vino pojačava apetit te doprinosi boljem lučenju žuči i mokraće. Budući da je po svom sastavu vrlo slično kiselini iz želudačnog soka, ono direktno utiče na zdraviju i bržu izmjenu tvari u organizmu, odnosno ubrzava metabolizam.
Istraživanja su također pokazala kako ovo vino povoljno djeluje i na pojedine kožne bolesti, pa se preporučuje osobama koje imaju problema s raznim lišajevima, osipima i psorijazom.
Borac protiv anemije
Od svih zdravstvenih tegoba, kupinovo se vino najčešće koristi kod liječenja anemije (slabokrvnosti), koja u pravilu nastaje zbog manjka željeza u krvi. Radi normalnog razvoja, visokog nivoa energije i dobrog zdravlja, potrebno je u organizam redovno unositi dovoljne količine ovog minerala. Liječnici i nutricionisti preporučuju samo jedan decilitar kupinovog vina dnevno, a za najbolji učinak i maksimalnu apsorpciju hranjivih tvari, idealno ga je konzumirati ujutro ili pola sata prije jela.
Kako napraviti domaće kupinovo vino?
Za pripremu domaćeg kupinovog vina potrebno je svega nekoliko sastojaka, ali proces fermentacije zahtijeva vrijeme i odgovarajuće higijenske uvjete.
Sastojci:
- 2 kg kupina
- 550 g šećera
- pola štapića vanilije
Priprema:
Kupine operite pod mlazom vode i očistite od listova i drugih nečistoća. Zatim ih izgnječite, pomiješajte sa šećerom i dodajte pola štapića vanilije.
Smjesu stavite u čistu teglu zapremine oko 5 litara. Teglu prekrijte gazom kako bi sadržaj mogao „disati“ i ostavite je na toplom mjestu oko deset dana.
Nakon toga tekućinu procijedite kroz čistu krpu u drugu čistu teglu. Ponovo je prekrijte gazom ili odgovarajućim poklopcem koji omogućava izlazak plinova nastalih tokom fermentacije.
Vino ostavite da fermentira i sazrijeva oko dva mjeseca, odnosno dok se proces vrenja ne završi. Nakon toga ga pažljivo pretočite u čiste boce i čuvajte na suhom i odgovarajuće hladnom mjestu.
Foto: Freepik
