Još jedan Dan žena u Bosni i Hercegovini se obilježava uz cvijeće i protokolarne čestitke, dok statistika iza zatvorenih vrata institucija i domova šalje alarmantnu poruku: biti žena u BiH danas znači živjeti u sistemu koji vas deklarativno štiti, a suštinski isključuje.
Ako žene, koje čine polovinu stanovništva i biračkog tijela, nisu prisutne u polovini prostora odlučivanja – onda ne možemo govoriti o ravnopravnosti. Zato 8. mart nije dan za simboliku, već prilika za postavljanje važnih pitanja: ko danas odlučuje o našim životima i ko za tim stolom još uvijek nedostaje?
Šta zapravo slavimo?
Dok se prisjećamo prava glasa izborenog prije skoro jednog vijeka, i današnja stvarnost žena u BiH je borba na više frontova – od jednakih mogućnosti na tržištu rada i adekvatne porodiljske zaštite do zaštite od diskriminacije i nasilja.
Politička i društvena participacija ostaje ključni element promjena i razvoja demokratije, a ona je i dalje rezervisana gotovo isključivo za muškarce.
Politička mapa BiH: Gdje su žene?
Iako zakonodavni okvir u BiH propisuje minimalnu zastupljenost od 40% žena u tijelima odlučivanja, stvarnost je porazna: na posljednjim lokalnim izborima izabrano je svega 8 načelnica/gradonačelnica od 142 (5,6%), dok žene čine samo 22,7% u općinskim i gradskim vijećima.
Ni na najvišim nivoima vlasti situacija nije bitno drugačija: u aktuelnom sazivu Vijeća ministara BiH uz predsjedavajuću se nalazi samo jedna ministrica. Decenije su prošle do ulaska prve žene u saziv Predsjedništva BiH, a u Parlamentarnoj skupštini BiH procenat žena na poslaničkim mjestima i dalje je daleko od proklamovane ravnopravnosti. U mnogim procesima oblikovanja ustavnog i političkog okvira žene su bile isključene, kao da se pitanje budućnosti zemlje njih ne tiče.
Uvođenje rodnih kvota na kandidatskim listama predstavlja važan institucionalni korak, ali kvote su samo ulaznica, a ne i garant stvarnog političkog uticaja.
Zašto je učešće žena važno za društvo?
Pitanje zastupljenosti žena nije pitanje “ženske solidarnosti”, već kvaliteta demokratije i odgovornog liderstva. Kada su žene ravnopravno uključene u procese odlučivanja, fokus javnih politika često je bliži stvarnom životu i potrebama. Iskustva iz lokalnih zajednica, koje predstavljaju prvu liniju na kojoj se povjerenje ili gradi ili trajno gubi, pokazuju da žene u lokalnim vijećima doprinose boljem razumijevanju svakodnevnih potreba stanovništva, posebno u oblastima porodičnih politika, javnih usluga i sigurnosti zajednice. Politika bez te perspektive ostaje udaljena od ljudi.
“Iako imamo premalo žena na bitnim pozicijama u Bosni i Hercegovini, one svakodnevno dokazuju da su sposobne i odgovorne. Kada steknu povjerenje zajednice i postanu vidljive svojim radom i autoritetom, doprinose mnogim pozitivnim promjenama na lokalnom nivou“, ističe Aida Bašić, predsjedavajuća Općinskog vijeća Maglaj.
Mreža “Više od kvote” kao svijetli primjer
Kao odgovor na potrebu jačanja uloge žena u političkom i društvenom životu, 2021. godine osnovana je Mreža lokalnih vijećnica i odbornica “Više od kvote”, uz podršku Westminster fondacije za demokratiju (WFD) u Bosni i Hercegovini i Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.
Mreža okuplja žene iz različitih stranaka i sredina u BiH koje su odlučile da političke podjele ostave po strani kako bi rješavale konkretne probleme u lokalnim zajednicama. U februaru je Mreža proširena novom generacijom članica.
“Kada žene imaju prostor da djeluju zajedno, njihov rad postaje vidljiviji, a doprinos zajednici snažniji”, poručuje Daniela Matić, predsjedavajuća Općinskog vijeća Neum.
Iz WFD-a naglašavaju da politika bez žena nije samo nepravedna, već i neefikasna:
“Kada žene ravnopravno učestvuju u odlučivanju, institucije postaju odgovornije, odluke kvalitetnije, a politike zaista služe stvarnim potrebama građana. U godini Općih izbora, svi imamo moć doprinijeti promjenama – i političke stranke i birači. Neka ovaj 8. mart bude alarm za demokratiju jer institucije koje nisu ogledalo cijelog društva ne mogu donositi rješenja po mjeri svih njegovih građana”.
