Za osobe koje pate od alergija ova godina će sasvim sigurno biti nezaboravna. Prema mišljenju stručnjaka, ovo bi proljeće moglo ući u istoriju kao jedno s najintenzivnijom koncentracijom polena u posljednjih deset godina. Za sve su krive obilne kiše tokom zadnjih mjesec dana. Nestrpljivo očekujući da konačno dođe lijepo vrijeme, mnogo je onih koji se žale na smetnje i osjećaju loše. Stres, umor, nedostatak motivacije i koncentracije, agresivnost i nervoza sve su učestalije pojave.
I KRIZA JE RAZLOG Uzroke proljetnih nevolja, fenomena veoma izraženog posljednjih godina koji ne zaobilazi nijednu kategoriju, treba potražiti u pogrešnom načinu života i svakodnevnici prenabijenoj obavezama i brigama, stresom izazvanim ekonomskom krizom
Uzroke ovih proljetnih nevolja, fenomena veoma izraženog posljednjih godina koji ne zaobilazi nijednu kategoriju, treba potražiti u pogrešnom načinu života i svakodnevnici prenabijenoj obavezama i brigama, stresom izazvanim ekonomskom krizom. Alergije su, ustvari, samo jedan od problema i bolesti koji se povezuju s proljećem, najriskantnijim periodom kada je u pitanju zdravlje. To se jednako odnosi na fizičko i psihičko zdravlje: proljeće negativnije utiče na zdravstveno stanje nego oštra zima i invazija različitih virusa.
Koji se poremećaji najčešće spominju i obavezna su prateća pojava ljepšeg vremena?
Osjećaj umora je gotovo stalan, a uz njega se sve češće vežu poremećaji spavanja i stalne promjene raspoloženja. Primijećen je porast alergijskih slučajeva, kao i problema s disanjem. Sveukupno gledajući, svake godine je sve više ljudi koji se žale kako teško podnose promjene godišnjih doba, pogotovo na prelasku zime u proljeće. Većina stručnjaka tvrdi da su u osnovi smetnji (koje pojedini nazivaju eksponencijalnim) pogrešan način života i neadekvatna ishrana, koji onemogućavaju kvalitetan odmor organizma, prenatrpanog masnoćama i namirnicama siromašnim esencijalnim hranjivim sastojcima. Korektna ishrana, uz eventualno unošenje dodataka u vidu vitamina i minerala, bitno učestvuje u očuvanju zdravlja i blagostanja.
Koje su najčešće greške koje treba izbjegavati u ovom periodu?
Ne budite nemarni, izbjegavajte sve što može dodatno iscrpiti organizam. Pravilno rasporedite i izbalansirajte obroke: tri glavna, dvije užine i ne jedite mnogo prije odlaska na spavanje. Slabije ćete spavati ukoliko odete u postelju odmah po završenom jelu. Obratite pažnju na fizičku aktivnost! Pretjerivanje sa sportskim aktivnostima poslije zimske pauze neće vam pomoći da se bolje osjećate – naprotiv, samo ćete dodatno pogoršati stanje.
Sezonska depresija
Sezonska depresija ili sezonski afektivni poremećaj najčešće se javlja kod žena između 30 i 40 godina, počinje sredinom ili krajem zime i traje tokom prvih nedjelja proljeća. Osjećaji usporenosti, tuge, pospanosti i slično ne moraju značiti da se radi o depresiji. Možda su u pitanju posljedice jednolične zimske ishrane ili nedostatak vitamina, kao i osjetljivost na vremenske prilike. Ne spavajte previše, boravite u prirodi, bavite se umjerenim fizičkim aktivnostima, tuširajte se naizmjenično toplom i hladnom vodom. Ukoliko vam i poslije takvog režima ne bude bolje – posjetite ljekara.
