Aktivnost mapiranja IKT resursa, u kojoj su učestvovale nadležne obrazovne institucije svih deset kantona FBIH, Republike Srpske i Vlade Brčko Distrikta, rezultirala je nalazima i resursima ključnim za strateško planiranje i kreiranje politika usmjerenih ka omogućavanju pristupa jednakim obrazovnim prilikama za svako dijete.
Sve uključene nadležne institucije obrazovanja od UNICEF-a u BIH dobit će na korištenje i dalju upotrebu bazu podataka, kao i interaktivnu mapu koja prikazuje ključne IKT resurse škola: opremljenost digitalnim uređajima i umreženost na internet.
Ključni nalazi ukazuju na potrebu za hitnim izmjenama i naporima ka obezbjeđivanju sredstava kako bi se bosanskohercegovačke škole opremile IKT resursima neophodnim za sticanje vještina za 21. vijek.
Od ukupno 2061 mapirane osnovne i srednje, područne i centralne škole u BIH, 583 škole, od čega 579 područnih, ne posjeduje internet konekciju. Ovo dalje implicira onemogućenost pristupa za obrazovanje za 21. vijek za više od 14.000 učenika i učenica u Bosni i Hercegovini.
Posljedice neumreženosti na djecu i njihov razvoj sežu dublje od isključenosti i izolovanosti kakvoj smo svjedočili tokom COVID-19 pandemije. Nemogućnost pristupa informacijama, novim trendovima, prilikama za usvajanjem znanja i vještina za zanimanja 21. vijeka uzrokuju nejednaku i nepravičnu pozicioniranost mladih u modernoj ekonomiji, te nemogućnost ostvarenja njihovog punog potencijala. Budućnost za više od 14.000 mladih BIH je kompromitirana, budućnost BIH moderne ekonomije je u riziku.
Nadalje, rezultati ukazuju na lošu opremljenost digitalnim uređajima. Vodeći se ranije usvojenim Osnovnim tehničkim standardima za alate informaciono-komunikacionih tehnologija u obrazovnim sistemima u Bosni i Hercegovini, koje su zajednički razvili UNICEF, UNESCO, Međunarodna organizacija za rad (ILO) te UN organizacija volontera (UNV), izmjeren je broj laptop i desktop računara, koje učennici koriste. Dok u OECD zemljama u prosjeku 1,2 učenika koriste jedan računar, u BIH 19,9 učenika raspolaže jednim računarom.
Težeći prosjeku OECD zemalja, a na osnovu dobijenih rezultata mapiranja, procjenjuje se da je bosanskohercegovačkim školama potrebno više od 340,000 računara, za čiju nabavku je potrebno više od 247 miliona američkih dolara.
“Kao odgovor na razarajuće posljedice pandemije COVID-19 u BiH, USAID je pokrenuo projekt jačanja socijalne i zdravstvene zaštite. Projektom, koji provodi UNICEF, pruža se pomoć vlastima u BiH, djeci i mladima u ublažavanju posljedica utjecaja pandemije, a posebno u oblasti obrazovanja. Pandemija je izazvala velike smetnje u školovanju učenika i studenata svih uzrasta. Prepoznajući važnost omogućavanja mladima da oslobode svoj potencijal, USAID je podržao obrazovne sisteme u BiH i omogućio kontinuiran pristup mogućnostima učenja kako bi učenici nastavili razvijati vještine koje su im potrebne i kako bi postali produktivni članovi društva”, rekla je direktorica misije USAID-a, gospođa Courtney Chubb
“Mapiranje IKT resursa osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini predstavlja temeljnu aktivnost i resurs za razumijevanje urgentnosti strateškog i kontinuiranog ulaganja u obrazovni sistem koji će omogućiti jednake prilike za svu djecu u Bosni i Hercegovini.”, ističe prestavnica UNICEF-a u BIH, Dr. Rownak Khan, dodajući da UNICEF u BIH nastavlja biti partnerom svih obrazovnih institucija u BIH, kao i predstavnika privatnog sektora – prijatelja obrazovanja u BIH, te da će značajna sredstva biti izdvojena za podršku najranjivijim školama.
Finalizacijom ove aktivnosti, Bosna i Hercegovina stiče mogućnost da postane dijelom globalne inicijative GIGA – na kojoj već desetine zemalja predstavljaju svoje podatke o internet umreženosti, time pružajući konstantan i transparentan uvid u potrebe obrazovnih institucija, kao i platformu za namicanje sredstava kojima će se omogućiti da svako dijete ostvari pravo na informacije, odnosno pravo na jednake obrazovne prilike.
