Zima s kratkim danima i niskim temperaturama ne smije biti uzrok da se ne biste kretali i u ovom godišnjem dobu. Danas postoji bezbroj mogućnosti za vježbanje u zimskom periodu: plivanje u pokrivenim bazenima, fitnes, igranje igara s loptom (košarka, odbojka, tenis u dvorani) i naravno brojni zimski sportovi, kao što su skijaško trčanje, alpsko skijanje itd. Važno je i zimi vježbati bar četiri puta sedmično.
Hladnoća nije prepreka
Ljudi usko povezuju prehlade, odnosno viroze s hladnoćom i mnogi smatraju da je kretanje na otvorenom po hladnoći najbrži način za infekciju. To je netačno, kažu ljekari i objašnjavaju da vrhunski trkači treniraju cijelu godinu, a takmičenja u skijaškom trčanju traju sve dok se vanjska temperatura ne spusti ispod minus 16 stepeni Celzijusa. U svakom slučaju, preporučuje se postepeno intenziviranje treniranja na otvorenom, naročito kod osoba koje su vani manje aktivne i imaju osjetljive disajne puteve. Kada vježbamo vani na hladnoći, prilagodimo intenzivnost vježbanja i na početku dišemo kroz nos dok se ne ugrijemo. Onda možemo povećati intenzivnost vježbanja do te mjere da dišemo kroz usta, ali još uvijek možemo razgovarati.
Pretjerivanje škodi
Umjereno vježbanje ima važnu ulogu u jačanju imuniteta, sprečavanju blažih oblika nedostataka imunološkog sistema, kao što su česte infekcije i alergije, ali to ne vrijedi za intenzivni trening. Relativno nova nauka nazvana “sportska imunologija” bavi se uticajem sporta, odnosno tjelesne aktivnosti na imunološki sistem. Ako analiziramo istraživanja, možemo ih sažeti u nekoliko dobro provjerenih pretpostavki. Umjerena fizička aktivnost povećava kapacitet imunoloških ćelija i zato se smanjuje sklonost infekcijama. S druge strane, intenzivni trening može privremeno (od 3 do 24 sata) oslabiti imunološki sistem, a to, naravno, ovisi o intenzivnosti i trajanju napora. Dugotrajan napor ili kraće pretjerano pojačavanje vježbanja uzrokuju smanjenje efikasnosti imunoloških ćelija, a to izaziva nepovoljnu citokinsku okolinu koja vodi do lošijeg reagovanja limfocita B i T i tako do manje količine antitijela, prvenstveno onih koji štite sluznice. Zbog takve nedovoljne zaštite sluznice slijedi veća učestalost bolesti disajnog sistema, a kasnije i bolest probavnog sistema.
Šta da napravimo ako se nađemo u takvoj situaciji? LIječnici savjetuju: treba prilagoditi trening, više pažnje posvetiti uravnoteženoj prehrani, a preporučuje se i uzimanje probiotika, vitamina (C i E), minerala (cink, selen, željezo) i dodataka prehrani koji povoljno djeluju na imunitet i nespecifično ga stimuliraju (glukani). Također, nemojte zaboraviti da je čovjeku svaku noć potrebno bar sedam sati kvalitetnog sna.
