Napisala Mersiha Drinjaković
Zdravlje, ono je najpreče, a to smo dosad vjerovatno savladali kao najvažniju životnu mudrost. I sad, nadam se da vodite računa o sebi; možda svakodnevno pređete 10.000 koraka i pazite šta unosite u organizam. Vjerovatno ste svjesni i važnosti mentalnog zdravlja, trudite se smanjiti nivo stresa, pažljivo pratite savjete stručnjaka, možda redovno idete i na terapiju.
Evo jednog alternativnijeg pogleda na zdraviji i sretniji život, i pritom također naučno utemeljenog. Prema najdugovječnijoj studiji o ljudskom blagostanju ikad provedenoj, ključna komponenta cjelokupnog zdravlja: socijalno zdravlje i socijalna forma. Harvardova Studija o razvoju odraslih od 1938. detaljno prati živote 724 izvorna učesnika (a danas i njihovih potomaka). Šta je jedno od najvećih otkrića ove studije?
Najveći indikator zdravlja i sreće u životu nije holesterol, ni krvni pritisak. To je snaga međuljudskih odnosa. Socijalna forma, rekao je jedan od vođa studije za The Harvard Gazette, funkcioniše isto kao fizička: mora se vježbati. “Fizičku formu doživljavamo kao praksu, nešto što radimo kako bismo održali tijelo. Naš društveni život je živi sistem – i njemu je potrebna briga i održavanje”, kaže Robert Waldinger.
U najkraćem: decenije naučnih istraživanja pokazuju da je socijalna povezanost jednako važna za zdravlje i sreću kao i ishrana i fizička aktivnost. Kako održavati socijalno zdravlje?
Pravilo 5-3-1
Kasley Killam, ekspertica za socijalno zdravlje koja je studij završila na Harvardu, pa osnovala organizaciju Social Health Labs koja pokreće inicijative s ciljem unapređenja dobrobiti kroz povezanost i zajednicu, utemeljila je pravilo 5-3-1 po kojem bi svako trebao nastojati ispuniti najmanje sljedeće:
Druženje s 5 različitih osoba sedmično. To može biti bilo ko – prijatelj iz teretane, član vaše čitateljske grupe, komšinica, kolega, pa čak i osoba koja sjedi red iza vas na nekom predavanju.
Njegovanje 3 bliska odnosa. Tu Killam misli na najčvršće veze u našem životu – članove porodice, prijatelje koje volite i kojima vjerujete, ljude koji čine vaš unutrašnji krug.
1 sat socijalne interakcije dnevno. “To ne mora biti odjednom. Može biti deset minuta ovdje, deset minuta tamo”, pojašnjava Killam. Ako ste pretrpani obavezama, slobodno kombinujte druženje s obavljanjem svakodnevnih zadataka.
U svojoj knjizi o društvenom zdravlju, The Art and Science of Connection: Why Social Health Is the Missing Key to Living Longer, Healthier, and Happier, objavljenoj 2024., Killam promoviše jednostavnu ideju: naša mreža ljudskih odnosa je živi organizam – diše, širi se, jača ili, ako prestanemo da je njegujemo, slabi. I baš kao i naše tijelo, zaslužuje svakodnevnu pažnju.
Pravilo 5-3-1 je donekle proizvoljno: ljudi različite dobi, zdravlja i načina života ponekad trebaju više ili manje kretanja, hrane, ali i društva. Zato će neki od nas prilagoditi ove brojeve vlastitim potrebama. Ipak, Killam nam poručuje da je 5-3-1 odlična početna tačka.
Hrana za dušu
U moru novogodišnjih odluka koje nas svake godine sustignu – od zdravije ishrane do više kretanja – jedna bi trebala posebno da se izdvoji: da pronađemo vrijeme za druženje.
Znam da znate: živimo prebrzo, često i izolovano pod stalnim pritiskom obaveza, pa druženja i naša nekad njegovana prijateljstva postaju luksuz koji stavljamo na dno liste prioriteta.
Evo praznika, evo Nove godine, voljela bih da vam se, baš kao i meni, obećanja o vremenu za porodicu i prijatelje ne rasplinu do februara. Vrijeme je naš najdragocjeniji dar, pa stoga priuštimo si nešto jednostavno, a ljekovito: razgovor uz kafu, o kako je to divno utrošeno vrijeme! Pa iznenadna večera s prijateljima, nema potrebe za predugim planiranjem, naprosto ih pozovite i recite: “Večeras večera!” Ili izađite u šetnju s dragom osobom koju dugo niste vidjeli – sat vremena smijeha ili samo prisustvo nekome kome znači. Meni bi značilo.
Druženje nije sporedna stvar. To je hrana za dušu, najbolji amortizer stresa, način da se podsjetimo da nismo sami, i da je život, uprkos svemu, ljepši kad ga dijelimo.
Hajde da imamo vremena, kako kaže onaj slogan Grand kafe. Neka nam nova godina donese manje htijenja da sve bude na svom mjestu, a više vremena za drage ljude. Možda je baš ta odluka ona koja će nam promijeniti sve. Ili barem samo malo, a učiniti nas sretnijim.
