Nova naučna studija ukazuje na važnu povezanost između ishrane i mentalnog zdravlja kod adolescenata. Naime, tinejdžeri koji konzumiraju više beta-karotena pokazuju niži nivo anksioznosti i bolji kvalitet života.
Kvalitet ishrane već je prepoznat kao jedan od ključnih faktora načina života koji može uticati na psihičko zdravlje. Istraživanja su dosad pokazala da uravnotežena ishrana, bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima, sjemenkama i ribom, može smanjiti rizik od depresije i poboljšati opće blagostanje – fizičko, mentalno, emocionalno i socijalno.
Odnosi između ishrane i mentalnog zdravlja su složeni i dvosmjerni. S jedne strane, kvalitetna hrana može pozitivno uticati na mentalno stanje, dok s druge strane, mentalno zdravlje osobe može oblikovati njene prehrambene navike.
Bogati izvor beta-karotena je žuto i narandžasto voće i povrće te tamnozeleno lisnato povrće, kao što su: mrkva, slatki krompir, špinat, blitva, brokula, paprika, tikvica, salata, dinja, kajsija, kruška i lubenica. Studije su pokazale da se veće količine beta-karotena nalaze u kuhanom voću i povrću nego u svježem.
U najnovijem istraživanju naučnici su otkrili da je viši unos beta-karotena povezan s nižim nivoom anksioznosti, manje psihosomatskih simptoma te boljim kvalitetom života kod adolescenata. Također, viši unos vitamina C pokazao je povezanost s manjim brojem psihosomatskih tegoba, dok za vitamin E nije uočena značajna povezanost.
Zanimljivo je da beta-karoten, koji se u tijelu pretvara u vitamin A, djeluje kao antioksidans, pomažući u borbi protiv oksidativnog stresa i upala – što bi moglo objasniti pozitivan učinak na mentalno zdravlje. S obzirom na to da je beta-karoten dobar pokazatelj ishrane bogate voćem i povrćem, rezultati dodatno naglašavaju važnost zdravih prehrambenih navika u adolescentskoj dobi.
