U Bosni i Hercegovini, problem femicida postaje sve izraženiji. Nedavni slučaj ubistva Nermine Krajine, koja je mučena i ubijena na najsvirepiji mogući način od strane svog supruga, njegove majke i pomagača, posebno je uznemirujući. Mnogi mediji su izvještavajući o ovom svirepom ubistvu, opisali supruga kao osobu sa šizofrenijom. Kao psihologinja koja je radila u zatvorskoj bolnici za oboljele od šizofrenije, ovdje bih istaknula nekoliko ključnih tačaka.
Šizofrenija: Definicija i ponašanje
Šizofrenija je ozbiljan mentalni poremećaj karakteriziran poremećenim razmišljanjem, percepcijom, emocijama, jezikom, samosvijesti i ponašanjem. Osobe sa šizofrenijom mogu doživjeti halucinacije, deluzije i dezorganizirano razmišljanje. Iako ljudi koji boluju od šizofrenije mogu imati nasilne epizode, većina njih nije nasilna. Međutim, u kombinaciji sa drugim faktorima kao što su zloupotreba supstanci ili nedostatak odgovarajuće terapije, može doći do nasilnog ponašanja.
Analiza slučaja
U slučaju Nermine Krajine, sve ukazuje na čin brutalnog i svirepog nasilja koji je počinjen uz pomoć pomagača. Važno je naglasiti da, iako šizofrenija može dovesti do epizoda nasilja, ovaj zločin pokazuje elemente predumišljaja, posebno s obzirom na kupljene alate za uništenje tijela žrtve. To sugeriše da je svirepi zločin bio planiran, a ne spontana epizoda izazvana mentalnim poremećajem. Nadalje, nasilje koje je počinjeno bilo je toliko okrutno da se ovakav zločin ne može pravdati samo šizofrenijom. Bitno je napomenuti da osoba koja ima šizofreniju nije djelovala sama, što dodatno otežava jednostavno pripisivanje ovog čina njegovom mentalnom stanju.
Pravne i psihološke preporuke
U Bosni i Hercegovini hitno je potrebna legislativa koja prepoznaje femicid kao poseban krivični prekršaj sa strogim kaznama. Takođe, pravni sistem treba osigurati da počinioci ovakvih zločina ne budu pušteni na slobodu bez adekvatne procjene rizika. Za ovakve zločine ne postoji “lijek” u klasičnom smislu, ali intenzivne procjene rizika i psihijatrijska vještačenja mogu pomoći u određivanju stepena psihičkog oboljenja i potencijalne opasnosti koju počinioci predstavljaju za društvo.
Procjena rizika u forenzičkoj psihologiji
Procjena rizika je ključni alat u forenzičkoj psihologiji koji pomaže u identifikaciji potencijalne opasnosti koju određena osoba može predstavljati za društvo. Ove procjene uključuju detaljan intervju sa počiniocem, analizu njegove medicinske i kriminalne istorije, te procjenu mentalnog stanja.
Zašto je procjena rizika korisna
U ovom slučaju, procjena rizika bi mogla pružiti uvid u psihičko stanje ubica Nermine Krajine, kao i u stepen njihove opasnosti za zajednicu. Procjene rizika pomažu u:
1. Identifikaciji faktora rizika: Identifikovanje specifičnih faktora koji povećavaju vjerovatnoću nasilnog ponašanja, kao što su prethodne epizode nasilja ili zloupotreba supstanci.
2. Preporukama za liječenje: Utvrđivanje potrebnih terapijskih intervencija koje mogu smanjiti rizik od ponovnog nasilnog ponašanja.
3. Sigurnosnim mjerama: Preporučivanje mjera predostrožnosti koje se mogu primijeniti kako bi se zaštitila zajednica, kao što su nadzor i kontrola počinioca.
Femicid: Definicija i važnost zakona
Femicid je ubistvo žene motivisano njenim polom, obično počinjeno od strane partnera ili člana porodice. Uvođenje zakona o femicidu u Bosni i Hercegovini moglo bi značajno poboljšati zaštitu žena. Takav zakon treba da obuhvati:
1. Specijalne kazne: Stroge kazne za počinioce femicida.
2. Preventivne mjere: Programi prevencije nasilja i edukacija o rodnoj ravnopravnosti.
3. Podršku žrtvama: Sistem podrške za žene koje su preživele nasilje, uključujući skloništa i psihološku pomoć.
4. Obavezne procjene rizika: Redovne procjene rizika za potencijalne počinioce nasilja.
Lično iskustvo i neophodnost reforme
Kao forenzički psiholog koji trenutno radi sa žrtvama porodičnog nasilja u Londonu, a koja također ima iskustvo i u radu u zatvorskim bolnicama sa zatvorenicima koji su imali teške oblike šizofrenije i psihoza, nikada se nisam susrela sa ovakvom vrstom nasilja.
Ubistvo Nermine Krajine je jedan od mnogih primjera kojima smo svjedočili u posljednjem periodu u Bosni i Hrecegovini uzrokovan neadekvatnim sigurnosnim sistemom.
Zakon o femicidu treba jasno definisati femicid kao namjerno ubistvo žene zbog njenog spola. Potrebno je pojačati zaštitu žena, uvesti sigurne kuće i resurse koji mogu pomoći ženama i djeci nasilja da nastave život bez počinitelja, te uvesti zakon o zabrani prilaska.
Edukacija policije i drugih službenika o zaštiti žena od porodičnog nasilja je možda najbitnija mjera za prevenciju ovakvih zločina.
Zaključak
Zaštita žena u Bosni i Hercegovini zahtijeva uvođenje zakona o femicidu, po uzoru na druge države, i pooštravanje kazni za počinitelje. Samo kroz sveobuhvatnu legislativu i efikasne pravosudne mjere, uz podršku psihijatrijskih i psiholoških evaluacija, možemo stvoriti sigurnije okruženje za sve građane. Procjena rizika, kao ključni alat forenzičke psihologije, igra vitalnu ulogu u ovom procesu, omogućavajući pravosudnim organima da adekvatno procijene i upravljaju opasnostima koje predstavljaju počinitelji ovakvih zločina.
