Melanom je oduvijek i kod laika i kod ljekara stvarao nelagodu i strah, ali u zadnjim godinama desile su se velike pozitivne promjene za ovu bolest i danas melanom zbilja ne mora biti smrtonosna bolest. To znaju ljekari i sve veći broj pacijenata širom svijeta, kao i u BiH, koji bi mogli ispričati pozitivne priče i odlične lične rezultate liječenja.
Nije isključivo bolest kože
Melanom je zloćudna bolest koja nastaje iz ćelija koje se zovu melanociti i koje daju boju našoj koži, ali su zadužene i da nas štite od negativnog uticaja sunčevog zračenja. Naša koža je debela 2-4 mm i ima dva sloja: epidermis -vanjski, vidljivi sloj i dermis – unutrašnji, nevidljivi sloj. Između ta dva sloja se nalaze melanociti. Kada dođe do tamnjenja kože, to je znak da se koža brani od oštećenja. Oštećenje se dešava u molekulama DNA. Kada dođe do umnožavanja melanocita koji su oštećeni, s mutacijom DNA, nastaje melanom. Melanom jeste primarno bolest kože, ali se može javiti i na sluznicama, oku i na unutrašnjim organima.
Rizik za dobijanje melanoma je veći za osobe svijetle puti, one koji su imali opekotine od sunca (naročito u djetinjstvu), ako imaju kožu sa puno mladeža, ako se intenzivno izlažu suncu, borave u solarijumu, ako je u porodici neko već imao melanom ili ako je imuni sistem oštećen.
Ono što je poražavajuća činjenica, pojava melanoma je sve češća, te će prema predviđanjima Svjetske zdravstvene organizacije broj oboljelih i dalje rasti. Uz to, ranije je melanoma bila bolest srednje životne dobi, ali danas je sve veći broj pacijenata mlađih od 25 godina.
Preventivne mjere
Preventivne mjere se u svakoj bolesti, pa tako i u melanomu, mogu svrstati u primarne i sekudarne. Primarne su ovisne na prvom mjestu o informaciji i znanju o samoj bolesti, dakle o edukaciji zdravog stanovništva, koja bi trebala da se počne primjenjivati u najranijem djetinjstvu. Takve edukacije bi spriječile neadekvatno sunčanje i ne bi dolazilo do gorenja kože. Tinejdžeri bi znali da je solarij opasan, odrasle osobe bi znale da prepoznaju promjene na svojoj koži koje su sumnjive i zbog kojih treba da se jave ljekaru.
Sekundarna prevencija je ovisna o kvalitetnoj organizaciji u okviru zdravstvene zaštite stanovništva, kojom se planiraju skrining programi zdravog stanovništva, ali i u zdravstvenim kartonima u primarnoj zaštiti izdvoje one osobe koje imaju veći rizik za dobijanje bolesti, pa se takve osobe upućuju na češće dermatološke preglede.
Ono što je dobro, melanom se može lako dijagnostikovati u ranoj fazi bolesti kada je on lako izlječiv. Vrlo je važno da poznajemo svoju kožu, da bismo prepoznali rane znake koji mogu ukazivati na karcinom. Trebalo bi da svi na svojoj koži znamo benove, bradavice i fleke kako bismo uočili neke nove pojave ili izmjene u već postojećim.
Bezopasni mladeži
Normalni mladež je uobičajeno smeđa mrlja koja je u nivou kože ili nešto uzdignuta od nje, ovalnog ili okruglog oblika. Najčešće su veličine do 6mm. Neki postoje od rođenja, ali se najčešće pojavljuju u toku djetinjstva i mladalačkog perioda. Kada mladež nastane, on će uobičajeno ostati u istoj veličini, obliku i boji. Nekada mladeži mogu i da potpuno izblijede. Većina ljudi ima mladeže i većina mladeža su bezopasni, ali je važno prepoznati promjene na mladežu – u boji, veličini, obliku, rubovima ili teksturi – jer bi to moglo upućivati da se razvija melanom.
Kada se postavi dijagnoza melanoma, odluku o liječenju uvijek mora da donese multidisciplinarni tim ljekara koji se sastoji od dermatologa, hirurga, patologa, radiologa i onkologa. Sa zadovoljstvom mogu reći da ovakav ekspertski tim postoji u Kliničkom centru Sarajevo, tako da danas i u našoj zemlji svaki pacijent sa melanomom, dobija najkvalitetniju i dijagnostiku i terapiju. U ovisnosti koji je stadij melanoma i u skladu sa drugim činjenicama za svakog pacijenta se traži najbolje moguće terapijsko rješenje, a terapije mogu biti: hirurške, imuno, ciljane, hemo i radioterapije.
Iskustvo Velde Bogunić
Pročitajte na linku i kakvo je iskustvo prošla Dubrovčanka s adresom u Sarajevu Velda Bogunić.
Danas je melanom i kada je u uznapredovalom stadiju i sa metastazama izlječiva bolest,ali u susretu sa dijagnozom maligne bolesti svako od nas će osjećati nemir i strah. Tada je uz dobru komunikaciju između pacijenta i doktora koja sigurno utiče na krajnji rezultat liječenja, vrlo važna podrška porodice i prijatelja. Još veća je važnost komuniciranja sa onima koji su već prošli kroz iste situacije, a to su pacijenti sa melanomom. Opet imamo sreću da u FBiH postoji Udruženje oboljelih od melanoma, koja okuplja sve pacijente sa ovom bolesti i koje sa nevjerovatnom snagom i entuzijazmom traži rješenje za svakog pojedinačnog pacijenta.
Melanom jeste jedna od najmalignijih od svih malignih bolesti, nepredvidiva i agresivna. Danas znamo da u velikom procentu pobjedu nad melanomom imamo i kao u svakoj dobroj, pozitivnoj priči, kao posljedica niza pametnih saznanja, milion novih otkrića, imamo oružja-lijekove kojima se melanomu uspješno suprotstavljamo.
Dijagnostika i stručnost
U nesreći koja nas snađe u trenutku dobijanja dijagnoze, sreća je da adekvatan lijek postoji, i da postoji ne samo negdje u svijetu, već ovdje u našoj zemlji. Da bi zbilja svako od nas, kao pacijent, pobijedio, uz dobar lijek, treba i dobar tim ljekara koji imaju znanje da pravilno dijagnostikuju i liječe bolest. I to u našoj sredini pacijent ima na raspolaganju. Zatim za pobjedu, trebaju snaga prijatelja i porodice, psihološka potpora bez koje je teško uspjeti. Uz porodicu, svaki melanoma pacijent u FBIH ima i Udruženje pacijenata koje je svojim radom zaslužilo sve pohvale.
