Predsjednica Donorske mreže BiH emeritus prof. Halima Resić i članovi Upravnog odbora Donorske mreže, obratili su se nadležnim i odgovornim institucijama za oblast donorstva i transplantacija, sa obavještenjem o posljedicama neefikasnosti i nedostatka podrške nadležnih institucija u oblasti donorstva i transplantacija, ali i najavom gašenja Donorske mreže u BiH – ukoliko se ne poduzmu odlučni koraci u planskoj podršci donorstvu u BiH i Donorskoj mreži BiH, jedinoj organizaciji koja se bavi promocijom i zagovaranjem donorstva u zemlji. “Duže od 20 godina, Donorska mreža u BiH, zajedno sa Federalnim udruženjem dijaliziranih i transplantiranih bolesnika, održava nadu pacijenata u transplantacije u Bosni i Hercegovini. Posljednjih pet godina, jedini provodimo kampanje promocije donorstva i zagovaranje za transplantacije u BiH. Potpuno je sigurno, da je svijest građana, koliko god još uvijek na niskom nivou ali postoji – rezultat isključivo našeg rada, jer se niko drugi ne bavi ovim pitanjem, što je nedopustivo u bilo kojoj evropskoj zemlji”, stoji u apelu upućenom nadležnima.
Tokom protekle tri godine više puta su se obraćali većini nadležnih institucija, i sa svima održali i sastanke, kao i sa desetinom drugih osoba koje su predstavnici izvršnih ili zakonodavnih vlasti u BiH, ali nažalost – niko nije prepoznao značaj i poduzeo korake u programskoj i sistemskoj podršci transplantacijama i donorstvu u BiH. “Za to vrijeme mnogi pacijenti su izgubili živote, većina je izgubila nadu, a jedan dio pacijenata se uspio transplantirati u inostranstvu, pritom uzrokujući višemilionski odliv novčanih sredstava
za zdravstvo iz ove države.”
Premali je broj naših sugrađana imao sreću da bude spašen zahvaljujući nekolicini osviještenih porodica koje su odobrile doniranje organa svojih preminulih članova.
Donorska mreža u BiH, ulažući nadljudske napore i potpuno volonterski – održala temu transplantacija i donorstva u javnom diskusrsu, uprkos šutnji uprava bolnica i nadležnih vlasti. “U protekle tri godine, omogućili smo svojevrsnu peer review misiju vodećih evropskih stručnjaka, koji su izradili i akcioni plan za razvoj transplantacija i donorstva, ali i međunarodnu saradnju sa Turskom transplant mrežom i edukacije naših ljekara.”
Ovakvi projekti su višemilionske vrijednosti, a Donorska mreža BiH, osim deklarativne podrške, nije dobila pozitivnu reakciju u Bosni i Hercegovini. Gracija je ukazivala i naslovnicama još prije mnogo godina na važnost svijesti o donorskoj mreži. Jednom smo to učinili kroz intervju sa rediteljicom Jasmilom Žbanić, čiji je gubitak oca koji je čekao na transplantaciju bubrega bio jedan, ali ne i jedini razlog zbog kojeg se odlučila na pridruživanje Donorskoj mreži BiH. “Moj tata je godinama bio na dijalizi čekajući bubreg. Nije ga dočekao”, kazala nam je tad Jasmila, koja je odlučila podići svjesnost o važnosti pristupanja mreži čija je misija spašavanje života.
Jasmila Žbanić: Moja nova misija (gracija.ba)
Kako onda objasniti ljudima da se nemaju čega plašiti i da njihova odluka o darivanju organa nekom može spasiti život? Jasmila nam je tad rekla kako je najvažnije riješiti se predrasuda o vlastitom tijelu i smrti. “Ako ne bacamo jakne koje su nam okraćale, jer znamo da nekom drugom mogu poslužiti, mislim da je zakopati svoje tijelo, koje bi moglo nekome pomoći, velika grehota.”
Donacija organa je darivanje organa nakon smrti osobama čiji život ovisi o presađivanju. Organi koji se mogu presađivati su: bubrezi, srce, jetra, pluća, gušterača, tanko crijevo, rožnjače, srčani zalisci, kosti, tetive i koža. U Bosni i Hercegovini, najveću potrebu za darivanjem organa imaju bubrežni bolesnici. “Dok nemate bolesnika u porodici, ovakvi podaci možda ne uzbuđuju. Ali kada se neko vama blizak razboli, onda je kasno za kampanje. Zato pozivam ljude da vrlo jednostavnim pristupom – popunjavanjem kartice – postanu donori i tako omoguće sebi i svojim najbližim duži život i sreću”, poručila je Jasmila.
