Panel sesijom „Šta građani i građanke misle i znaju o seksualnom nasilju i uznemiravanju”, održanoj danas u Sarajevu, u HUB387, završena je kampanja „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“. UN Women BiH je ovogodišnju kampanju, u saradnji sa pratnerima i uz podršku Švedske, realizovao pod motom #isključimoseksualnonasilje, uz poruke #neznačine i #prepoznajidjeluj.
Panelistice su na završnom događaju razgovarale o značaju prepoznavanja, prevencije i sankcionisanja seksualnog nasilja i uznemiravanja, koji su široko rasprostranjeni, a često neprepoznati i nesankcionisani u bh. društvu. Između ostalog, istaknuto je koliko je važno da mladi na vrijeme nauče prepoznati različite forme seksualnog nasilja i uznemiravanja, ali i kako cijelo društvo treba osvijestiti da se visoki procenat nasilja može smanjiti ukoliko se osigura adekvatan pravni okvir. Tokom panela skrenuta je pažnja i na važnost usklađivanja entitetskih krivičnih zakona sa Istanbulskom konvencijom, u kontekstu definisanja djela silovanja i seksualnog uznemiravanja.
„Razgovarati o seksualnom nasilju je teško za mnoge od nas. Može biti stigmatizirajuće i neugodno, i nešto o čemu ne želimo razgovarati u javnosti. Ali samo kada je ova tema dio javne agende, vidljiva u medijima, prisutna u školama – možemo nešto učiniti u vezi s tim. Ohrabrujuće je što je ove godine kampanja ’16 dana aktivizma’ bila prisutna u javnim prostorima različitih gradova BiH, jer je to dalo mogućnost ljudima da se pozabave ovom teškom temom“, rekla je Eva Smedberg, šefica Odjela razvojne saradnje pri Ambasadi Švedske u BiH.
„U sklopu ovogodišnje kampanje sa donosiocima odluka razgovarali smo o tome kako unaprijediti postojeće zakone o seksualnom nasilju i poboljšati njihovu implementaciju. U pet bh. gradova susreli smo se sa građanima i građankama, te im uz podršku naših partnera približili mehanizme zaštite, postojeći zakonski okvir i usluge koje su dostupne ženama koje su preživjele nasilje. Žene, djevojke i djevojčice zaslužuju život bez bilo kojeg oblika nasilja, a posebno seksualnog. Nadamo se da smo uspjeli poručiti ženama, pogotovo onima koje su doživjele nasilje, da ih čujemo, da im vjerujemo, da sistemi podrške postoje i da radimo da ih proširimo i osnažimo”, rekla je Amna Muharemović, programska specijalistkinja pri UN Women BiH.
Publici, koju su činili srednjoškolci/ke i studenti/ce, psiholozi/ginje i pedagozi/ginje iz srednjih škola, fakultetski profesori/ce, influenseri/ke, te predstavnici/e nevladinih organizacija i međunarodne zajednice, predočeni su i rezultati ankete o tome koliko građani i građanke znaju o seksualnom nasilju i uznemiravanju, do kojih se došlo analizom njihovih odgovora na kviz koji su ispunjavali u pet bh. gradova, ali i online putem web stranice www.iskljucimoseksualnonasilje.ba. Rezultati ovog malog nenaučnog istraživanja pokazali su da ispitanici/e uglavnom seksualno nasilje posmatraju kao privatni problem; da je niska razina informiranosti o učestalosti nasilja; kao i da postoji ograničeno razumijevanje razlike između seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja.
Tokom kampanje u tržnim centrima u Banjoj Luci, Bihaću, Tuzli, Mostaru i Sarajevu bili su postavljeni info kutci gdje su zainteresovani građani i građanke mogli provjeriti svoje znanje o različitim oblicima seksualnog nasilja i uznemiravanja, kao što su silovanje u braku, neželjeni dodiri, grljenje ili ljubljenje, seksualno sugestivni komentari i šale koje vrijeđaju, te ostali oblici nasilja. Također, u sklopu Info kutaka od stručnjaka/inja mogli su saznati kako prepoznati nasilje, te šta učiniti u rizičnim situacijama. Ova aktivnost provedena je u partnerstvu sa UNHCR-om, čije su partnerske organizacije Vaša Prava BiH i BHWI obezbijedile stručnjake/kinje koji su razgovarali sa posjetiteljima/icama kutaka.
Jasminka Bulić, pedagogica i članica udruženja „Žene sa Une“, bila je prisutna u info kutku u Bihaću, gdje je razgovarala sa građanima i građankama. “U okruženju u kojem mi živimo ljudi nerado pričaju o ovoj temi. To je još uvijek ‘privatna stvar’; to se dešava ‘tamo nekome’. Ipak, sretni smo ako smo na ovaj način barem malo doprinijeli podizanju svijesti o tome da je seksualno nasilje krivično djelo, da to nije privatna stvar, već problem cijelog društva, da je svaki oblik seksualnog uznemiravanja i nasilja apsolutno neprihvatljiv, da ‘ne’ zaista znači ‘ne’“, rekla je ona.
U ovogodišnju kampanju bili su uključeni i influenseri/ke i umjetnici/e, koji sa širom publikom komuniciraju preko različitih kanala društvenih mreža. Kreirajući različite sadržaje, oni su poslali poruku protiv seksualnog nasilja i uznemiravanja. Na završnom događaju, kao i u samoj kampanji, učestvovala je i influenserica Ilda Humić iz Kalesije, koja sa više od 250.000 pratitelja/ki na Instagramu dijeli svoju porodičnu svakodnevnicu. Ilda se priključila kampanji sa kratkim videom kojim poručuje da je potrebno spriječiti seksualno nasilje i uznemiravanje, te je poslala poruku svim svim ženama, djevojkama i djevojčicama: „Ne dozvoli da te uznemiravaju u tišini. Ne dozvoli da budeš žrtva. Ne znači ne.“
