NaslovnicaZDRAVLJEKoliki je normalan krvni pritisak?

Koliki je normalan krvni pritisak?

Godinama smo vjerovali da su vrijednosti 120/80 normalne za krvni pritisak – ali razuvjerili su nas evropski kardiolozi novim saznanjima

Sve što smo mislili da važi za normalan pritisak, više ne važi, ako je vjerovati Evropskom udruženju kardiologa, a nema razloga da im ne vjerujemo. Naime, krajem septembra je ova ugledna asocijacija izdala nove smjernice po kojima je normalan pritisak onaj do 140 sistolni (gornji broj u mjerenju krvnog pritiska) i 90 dijastolni (donji broj), umjesto dosadašnjih vrijednosti 120/80. Ipak, od ovih novih pravila izuzeti su dijabetičari i starija populacija pa njihove normalne vrijednosti za krvni pritisak iznose 130/80.
Krvni pritisak prirodno se mijenja u raznim razdobljima života jedne osobe, kao i tokom dana. Djeca i adolescenti imaju znatno niži pritisak od odraslih. Vrijednosti variraju i tokom dana: najviši je ujutro, a najniži noću za vrijeme spavanja.

“Tihi ubica”

Dosad su vrijednosti koje bi izmjerio tlakomjer iznad 120/80 bile dovoljan alarm da zatražimo ljekarsku pomoć, ali evropski stručnjaci nas sad uvjeravaju da je situacija drugačija. Ranije se smatralo da ako neko ima pritisak 139 sa 89 da je već u prethipertenzičnom stanju te da treba uzimati lijekove kako bi smanjio rizik od infarkta ili srčanog udara. Međutim, kriteriji evropskih ljekara za visok pritisak su postali fleksibilniji, s tim što treba voditi računa o svakom pacijentu ukoliko se pojave komplikacije koje izaziva visok pritisak. Od visokog pritiska ili hipertenzije, kao najčešćeg kardiovaskularnog oboljenja, u svijetu boluje svaki peti stanovnik. Osoba s visokim krvnim tlakom najčešće nema simptome, pa se zato arterijska hipertenzija naziva “tihim ubicom”.

Tu su i nespecifični simptomi: glavobolja, svjetlaci pred očima, zujanje u ušima, vrtoglavica, nestabilnost pri hodu i osećaj pritiska u grudima. To je razlog zašto ova bolest dugo ostaje skrivena ili se otkrije slučajnim mjerenjem, najčešće kad već nastupe komplikacije. Hipertenzija oštećuje krvne sudove, a prvo utiče na oštećenje srčanog mišića. U više od 90% slučajeva, hipertenzija nastaje zbog nepoznatog uzroka (primarna), a u manje od 10% pojavljuje se kao posljedica druge bolesti (sekundarna hipertenzija).
Ako, ipak, prelazite ovu dozvoljenu vrijednost od 140/90, trebate ozbiljno promijeniti životne navike. Naravno, uz propisane lijekove za snižavanje krvnog pritiska.

Faktori na koje se može uticati kako bi se smanjile vrijednosti krvnog pritiska, a time i ukupnog kardiovaskularnog rizika, a koje preporučuje Evropsko kardiološko udruženje su:

  • prestanak pušenja,
  • smanjenje ili uravnoteženje tjelesne težine,
  • umjerenost u konzumaciji alkohola,
  • fizička aktivnost,
  • smanjenje unosa soli i masnoća u organizam,
  • te povećanje udjela voća i povrća u prehrani.