Napisala Mersiha Drinjaković
Specijalista onkologije, hematologije, gastroenterologije i interne medicine Teslićanin Ašir Kopić od devedesetih je vezan za Njemačku gdje je završio navedene specijalizacije medicine, dok je njegova supruga i ljekar, Emina Kopić, svoju profesionalnu karijeru započela u Tuzli, a od 2013. nastavila raditi kao ljekar u Njemačkoj.
Nakon što je Ašir od 2012. do 2014. bio šef privatne onkološke klinike u Švarcvaldu, odlučili su se preseliti u Stuttgart gdje je Asir od 2014. voditelj vlastite prakse za internu/ porodičnu medicinu koja je u sklopu njemačkog zdravstvenog sistema, a od 2015. i privatne onkološke prakse. “Godine 2012. smo se odlučili za odlazak u Njemačku, a ako pitate Ašira, on će sigurno reći za povratak u Njemačku – jer je tamo dugo godina živio”, započinje priču Emina. Iako vezani za Bosnu i Hercegovinu, bračni par Kopić je karijeru nastavio u Njemačkoj. Ašir Kopić je imao sve potrebne njemačke diplome, dok je Emini trebalo 14 mjeseci da nauči jezik i nostrificira diplomu doktora medicine. Nakon što je Ašir od 2012. do 2014. bio šef privatne onkološke klinike u Švarcvaldu, odlučili su se preseliti u Stuttgart gdje je Asir od 2014 . voditelj vlastite prakse za internu/ porodičnu medicinu koja je u sklopu njemačkog zdravstvenog sistema, a od 2015. i privatne onkološke prakse.
Već sedmu godinu se stručno nadopunjuju u svakodnevnom radu – nudeći pacijentima sveobuhvatan pristup liječenju. “Naš san je uvijek bio napraviti toplu atmosferu i uslove gdje čovjek ima dovoljno vremena posvetiti se pacijentu. To smo nadamo se i uspjeli.”
Oboje nam govore kako nijedna grana u medicini nije napredovala kao onkologija i hematologija, čemu su najviše doprinijela istraživanja na molekularnom nivou i pronalazak ciljanih tzv. pametnih lijekova. “To je omogućilo personalizirani pristup u liječenju: moj gen-moj tumor-moja terapija. Liječenje karcinoma je veliki izazov 21 stoljeća.” govori Ašir Kopić.
Emina, koja se usavršavala u polju ortomolekularne medicine, nam podrobnije objašnjava šta znači pojam ortomolekularna medicina, koju je u upotrebu 60-ih godina 20. stoljeća uveo dvostruki nobelovac, hemičar Linus Pauling. “U prevodu znači medicina pravih molekula. A prave molekule su sastavni dio ljudskog organizma ili supstanci nužnih za zdravlje. Tu spadaju vitamini, minerali, elementi u tragovima, masne kiseline, fitomolekule…”
Geni i ishrana
Mikronutrijenti imaju važnu ulogu u prevenciji, ali i dodatak u medicinskom konceptu liječenja različitih oboljenja. “Neophodan je odabir pravih substanci i adekvatne doze za svaku pojedinačnu indikaciju, za što je često neophodno odrediti koncentraciju određene supstance u organizmu.”
Genska konstelacija čovjeka se nije značajno promijenila u zadnjih 100.000 godina, a to znači da se u genima današnji čovjek ne razlikuje puno od lovca iz kamenog doba. “Razlika je međutim da su ljudi tada imali vrlo raznoliku prehranu sa puno mikronutrijenata i vlakana, a relativno malo kalorija. Ugljikohidrati su također bili sadržani ali u maloj mjeri. Naši preci su se mnogo kretaili i tijelo se optimalno prilagodilo tim uvjetima”, govori Emina.
Savremena prehrana, s druge strane, obiluje nezdravim ugljikohidratima, a sadržaj mikronutrijenata u industrijski prerađenim proizvodima je relativno nizak. “Lobi prehrambene industrije je jedan od najjačih u svijetu danas, a mediji su preplavljeni reklamama nezdravih proizvoda. Moramo znati kada idemo u kupovinu ovisno o izboru namirnica, kupujemo li lijek ili otrov. Uz to se većina ljudi premalo kreće. Posljedica toga je porast bolesti uzrokovanim stilom života kao što su pretilost, dijabetes tipa 2, Alzheimerova bolest, alergije, bolesti disajnog sistema, oboljenja kože, boelsti krvnožilnog sistema, autoimuna oboljenja, karcinomi, oboljenja gastrointestinalnog trakta, psihička oboljenja, bolovi u leđima, migrena, osteoporoza, reuma i giht.”
Istovremeno, napominju naši sugovornici – zahvaljujući modernoj medicini, postajemo sve stariji ali nažalost ne i zdraviji. To je veliki teret za pojedince i društvo u cjelini. Stoga ortomolekularna medicina ima za cilj smanjiti procenat rastućih civilizacijskih bolesti, poboljšati zdravlje pojedinca, optimizirati terapiju lijekovima, kao i što duže održavanje vitalnosti u poznim godinama. “Ortomolekularna medicina ne nadmeće sa klasičnom. Pogrešno je tvrditi da određeni vitamini, minerali, biljne supstance mogu zamijeniti klasične lijekove ili izliječiti bolest. Ortomolekularne supstance trebaju biti nadopuna klasičnoj medicini, a nikako zamjena.”
Zato se bračni par Kopić zalaže za multimodalni pristup liječenju kao najčešćem obliku liječenja karcinoma koji omogućuje terapiju iz vise uglova. “On podrazumjeva naprimjer kombinaciju operacije, hemoterapije, zračenja. Samo jedan oblik terapije rijetko može kontrolisati rast karcinoma, dok kombinovanje tretmana nudi pacijentima veće šanse za produženje života ili u nekim slucajevima izliječenje.”
Opcije i tretmane koje mogu ponuditi pacijentima su puno šireg spektra i podrazumjevaju i lokoregionalnu terapiju (hemoembolizacija ili ablacija tumora), ciljanu terapiju antitijelima, CyberKnife, ćelijsku terapiju, tumorsku vakcinu. “Dosta navedenih specijalnih procedura radimo u kooperaciji s vrhunskim kolegama i institucijama sa kojima imamo izvrsnu saradnju.”
Personalizirana medicina
Naglašavaju nam koliko je važno izdvojiti vrijeme i pacijentu do u detalje objasniti njegovu bolest kao i koje su opcije liječenja. “Pacijent treba biti naš partner u borbi protiv tumora. Uvijek sam od saradnika zahtijevao da se stave na mjesto pacijenta i njegove porodice. Sa 21. stoljećem krenuo je proces personalizirane medicine, što možda ponajviše ima značaja u onkologiji i hematologiji.”
Filozofija para Kopić je jednostavna: personalizirana terapija za svakog pojedinačnog pacijenta. Prvi korak je dijagnostika. “Naravno, svi oblici state of the art dijagnostičkih metoda ali uz to se radi gensko testiranje tumora na parafinskom bloku ili iz krvi ukoliko tumorsko tkivo nije dostupno. Na osnovu tih analiza pravimo terapijski plan za svakog pacijenta.”
Svaki tumor je drugačiji, kao sto je i svaki čovjek drugačiji, zato sugovornike pitamo na čemu se zasnivaju personalizirane terapije. “Do skora se terapija zasnivala na lokalitetu tumora, pa se na primjer smatralo da je tumor dojke jedno oboljenje i da sve pacijentice trebaju istu terapiju. Ali vidjelo se da je odgovor na terapiju bio različit. Analiza tumorske DNK je pokazala da iako se radi o istoj vrsti tumora, dva pacijenta mogut imati različit genski pečat i na osnovu toga i različit terapijski pristup.”
Čak se može desiti pacijenta s tumorom pankreasa i pacijenticu s karcinomom dojke gdje tumor exprimira istu mutaciju, znači da je moguće da će oboje imati koristi od istog lijeka. “Evo da potkrijepim ovo primjerom iz prakse. Pacijent kod koga je u septembru 2020. dijagnosticiran metastatskim karcinomom pankreasa. Inicijalno smo lijecenje započeli hemoterapijom, a potom, uz ostali multifunkcionalni pristup) i sa lijekom koji je na osnovu genetske analize odobren za liječenje karcinoma dojke. Pacijent je bez operacije postigao kompletnu remisiju bolesti (stanje gdje se tumor potpuno povukao). On je još uvijek bez tumora i dalje koristi ciljanu terapiju, tumorsku vakcinu, imunološku terapiju antitijelima i povremene infuzije ortomolekularnih supstanci. Moram vam reci da je i ovdje bilo velikih otpora ovom obliku terapije jer su vrhunski hirurzi insistirali na operativnom liječenju. Danas su ti isti hirurzi bez teksta i savjetuju mu da nastavi ono što smo započeli prije dvije godine”, govori nam Ašir Kopić.
Karcinom je uzrokovan genetskim mutacijama koje pretvaraju zdrave stanice u tumorske stanice. Te su mutacije često u središtu novih terapija za karcinom s ciljem induciranja specifičnog imunog odgovora. “Novi pristupi aktiviranja vlastitog imunološkog sistema, personalizirane vakcine, ćelijska terapija, genska terapija su tehnologije koje će, iskreno se nadam, promijeniti način na koji se liječi karcinom i približiti nas budućnosti u kojoj će rak postati hronična, nadam se i izlječiva bolest”, dodaje Emina Kopić.
Kako znati koje lijekove uzimati, a da se ne naškodi organizmu na nekoj drugoj strani je vječno pitanje koje postavljamo svi kad smo u potrebi za nekom terapijom. “Dosta lijekova koji se koriste u liječenju hroničnih oboljenja mogu dovesti do neželjenih efekata, ali i do smanjene resorpcije određenih mikronutrijenata. Klasičan primjer za to je Omperazol/ pantoprazol koji se često koristi u gastroenterologiji i dovodi do smanjene resorpcije vitamina B12. Ili diuretik Hydrohlortiazid koji dovodi pojačanog izlučivanja magnezijuma. Dosta pacijenata također mora uzimati statine zbog povišenog holestorola, a poznato je da statini koče sintezu koenzima Q10 koji ima ključnu ulogu u metabolizmu proizvodnje energije. Zbog ovoga pacijenti koji uzimaju statine često imaju probleme s bolovima u mišićima.”
S nama Emina dijeli i jedno vrlo lično iskustvo: njezina mama već godinama boluje od Parkinsonove bolesti i stanje joj se u posljednje vrijeme rapidno pogoršalo. “Odlucili smo da dođe ovdje, na konsultacije u Centru za Parkinsom, na Univerzitetskoj klinici u Tübingenu. Izuzetno teško se kretala, ustajanje iz sjedećeg polozaja je bilo moguće uz veliki napor, okretanje u krevetu takođe.”
Emininoj majci su uključili širok spektar ortomolekularnih infuzija, vitamine, koenzime, esencijalne kiseline, ozon autohemoterapiju. “Nakon 3 dana infuzionog programa njen hod je bio neuporedivo bolji. Sjećam se njene rečenice ‘Ne sjećam se kada sam zadnji put ovako hodala’. Naravno, nakon pregleda na Klinici Tübingenu neurološka terapija je također korigovana i za sada je hvala Bogu mnogo, mnogo bolje.”
Uspjesi i rezultati para Kopić su se pročuli mnogo šire od same Njemačke, po preporuci dosadašnjih pacijenata im dolaze ljudi iz cijelog svijeta, od Francuske, Engleske, Irske, Španije, Australije, Saudijske Arabije, Kuvajta, Emirata, Pakistana, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, uvjereni da će dobiti najbolju moguću terapiju za svoje bolesti.
