Šta je, ustvari, pravi smisao riječi stres? Stres je engleska riječ, nastala u srednjem vijeku u obliku distresse – biti u kritičnoj, tjeskobnoj prilici. Tokom vijekova, oni koji su govorili engleski počeli su upotrebljavati ovaj termin, ne zaboravljajući njegovo originalno značenje. Zbog toga se oba ova termina upotrebljavaju u savremenom engleskom jeziku: prvi označava osjećanja povezana sa napetošću, pritiskom u pozitivnom ili negativnom smislu, dok drugi označava razdoblje psihičkog bola, patnje i nemira, uvijek u negativnom smislu.
Postoje značajne razlike među ljudima. Za neke, ispit na fakultetu, gužva u saobraćaju, svađa sa članovima porodice su iscrpljujuća iskustva koja negativno utiču na nervni sistem. Na druge takvi događaji ne utiču nikako ili vrlo malo. Kada se neko ne odlikuje čvrstim karakterom i kada ne poznaje tehnike suprotstavljanja stresu, kada mu se problemi čine velikim, pojavljivanje bilo kakve prepreke će ga slomiti.
Faze stresa Stres ne dolazi odjednom i čovjek ima mogućnost da prepozna signale koji najavljuju njegov dolazak. Od svoga nastanka pa do vrhunca prolazi kroz tri faze. Faza uzbune najavljuje stvarno prisustvo stresnog činioca. Kada osoba postane svjesna situacije u kojoj se nalazi, može se sa njom suočiti i riješiti je na zadovoljavajući način. Kada stres pređe granicu i osoba shvati da je na kraju snaga, tada postaje svjesna stresa. U fazu otpora osoba dospijeva kada dugotrajni stres prolazi fazu uzbune, a posljednja etapa stresa je faza umora, koja se odlikuje umorom, anksioznošću i depresijom.
Iako je stres najuticajniji razorni faktor u bolestima kardiovaskularnog sistema, svi ostali faktori povezani su sa stresom: povišen holesterol, povišen krvni pritisak, migrena, problemi sa probavnim traktom, oslabljen imunitet…
Odgovor na stres Sve reakcije organizma pod stresom utiču na naše zdravlje, psihičko i fizičko. Psihološki simptomi prouzrokovani stresom su: gubitak intelektualnog potencijala, razdražljivost, nesanica, strepnja, gubitak seksualne želje i depresija. Rijetka je pojava da se kod jedne osobe pojave svi ovi simptomi, jedan ili dva su dominantna, a ostali su slabije izraženi. Iako je stres najuticajniji razorni činilac u bolestima kardiovaskularnog sistema, svi ostali činioci povezani su sa stresom: povišen holesterol, povišen krvni pritisak, migrena, problemi sa probavnim traktom, oslabljen imunitet, itd.
Adolescencija Pubertet je kritičan period za mladiće i djevojke, ali djevojke imaju probleme koji proizvode stres: ljepota i moda u tom periodu opterećuju mladu djevojku; menstruacija u mnogim slučajevima izaziva snažnu unutrašnju napetost; strah od debljine, kod adolescentnih parova, a posebno kod djevojaka, izvor je stresa; depresija se dva puta više pojavljuje kod djevojaka nego kod mladića.
Majčinstvo Porođaj je traumatični momenat ispunjen napetošću, i stresnog je karaktera. Rođenje djeteta i promjene koje prate njegov dolazak kod 20% mladih majki izazivaju depresiju post partum (poslijeporođajnu), koja nestaje nakon nekoliko nedjelja. Majka ima glavnu ulogu u prvim fazama razvoja djeteta koje zahtijevaju mnogo fizičkog napora. Djeca u tom periodu izazivaju i zabrinutost roditelja kada su bolesna, kada plaču ili mijenjaju svoje ponašanje.
Kada djeca postanu tinejdžeri, briga oko njih i roditeljski stresovi su veći kod majki nego kod očeva.
A kada nema djece, žena je pod većim stresom jer se ne osjeća potpunom. Faza u kojoj žena više ne može imati djece, tj. Menopauza, također je razdoblje velikih promjena, stresnog porijekla.
Sterilnost Žene koje ne mogu roditi često su pod jakim stresom. Nije potpuno jasno da li je želja za djetetom više biološki nego društveni fenomen, ali oba činioca su veoma značajna. Dokazano je da je stres sterilne žene jači od stresa sterilnog muškarca.
Bračni odnosi U slučaju bračnog nevjerstva, žene uvijek teže podnose ponašanje muževa. Nakon razvoda, žena je skoro uvijek u nestabilnoj ekonomskoj situaciji. Društvo nameće ženi fizičke patnje, jer bez prestanka mora biti lijepa i mladolika.
Posao Spolna diskriminacija u svijetu opada, ali još uvijek postoji. Ako žena zaista želi uspjeti u svojoj karijeri, mora dokazivati da je bolja od muškarca. A tu je i problem seksualnog uznemiravanja, obavezno praćen stresom.
KAKO PREDUHITRITI STRES
Plan antistresnih vježbi
- Odvojite tačno vrijeme svakog dana kada ćete se baviti nekom aktivnosti i smatrajte to vrijeme svetinjom.
- Izaberite aktivnost koja vam odgovara, neka bude u skladu sa vašim mogućnostima: tenis, vožnja bicikla, plivanje ili, jednostavno, šetnja.
- Potražite prijatelje, sport nije zanimljivo samostalno upražnjavati.
- Budite entuzijasti! Mislite na zabavu i sve fizičke i psihičke koristi koje ćete iz toga izvući.
- Počnite polako, stalno povećavajte kvalitet i intenzitet vježbi.
- Budite svjesni svojih mogućnosti. Da biste uvidjeli svoj napredak, to vam ne treba postati opsesija.
Pažnja!
- Provjerite funkcioniranje srca.
- Izbjegavajte nagle prelaze sa potpunog vježbanja na potpuno mirovanje i obrnuto.
- Nosite odjeću i obuću koje odgovaraju aktivnostima i klimi.
- Ne vježbajte neposredno prije ili odmah poslije obroka.
