So – skrivena na tanjiru  

Pravilan unos soli u organizam je veoma važan za zdravlje, a veliki broj ljudi unosi dvaput više od potrebne količine

Nedavno objavljeno

So je jedan od rijetkih minerala koji se istovremeno koristi kao začin. Sadrži oko 40 posto natrija i 60 posto hlora, a dijeli se na prirodne, rafinirane i jodirane soli. Jodirana so je, ustvari, rafinirana, jer se pri proizvodnji dodatno dodaje jod, zbog čega se smatra najzdravijom. Sadrži više joda od morske soli, a jod je oligomineral veoma važan za očuvanje zdravlja: neophodan je za proizvodnju hormona štitne žlijezde, a sudjeluje i u metaboličkim procesima. Sem korištenja u ishrani, so se koristi kao konzervans, za sprečavanje kvarenja određenih namirnica, kao agens za održavanje boje i teksture, kao regulator procesa fermentacije. So je neophodno potrebna organizmu za zdravu probavu i kvalitetno funkcioniranje nervnog sistema. Natrij održava ravnotežu vode u organizmu, stvara i prenosi električne impulse u mišićima i nervima, utiče na kontrakciju mišića. Hlorid regulira probavu, održava kiselo-baznu ravnotežu i utiče na apsorbiranje kalija. Kako će so djelovati na ljudski organizam, na prvom mjestu zavisi od unesene količine.

Brza i gotova hrana sadrže najviše soli

Nepotrebno je negirati činjenicu da previše soli i šećera predstavlja ozbiljan problem za zdravlje miliona ljudi. Mnogo je onih koji ne znaju da je količina soli u industrijski prerađenoj hrani visoka, kao što se teško primjećuje i prisustvo šećera kad je okus kamufliran, naprimjer, lagano gorkim okusom namirnice ili niskom temperaturom kupovnih pića. Ovo je prilično složen problem koji se odnosi na veliki dio prehrambene industrije, koja nije spremna modificirati način pripremanja određenih proizvoda ili isticati jasno napisane etikete.

SAČUVAJTE JOD Želite li poboljšati okus hrane, so zamijenite prirodnim začinima i limunovim sokom. Tokom pripremanja hrane, posolite je na kraju – kako biste sačuvali jod

Najveće količine soli nalazimo u industrijski prerađenoj hrani ili hrani koju konzumiramo van kuće (55 posto), slijedi so koju sami dodajemo prilikom pripremanja hrane (35 posto) i ona već prisutna u namirnicama. Ali, gdje je skrivena sva ta količina soli koju svakodnevno unosimo u organizam? Najviše soli pojedemo u hljebu i pecivima, iako ne spadaju u slanu hranu. Jedna osoba sa zdravim apetitom unese preporučenu dnevnu količinu soli samo pojedenim hljebom. Gotova hrana je ukusna i bogata solju kako bi privukla konzumente. Obično se uz so dodaju i pojačivači okusa: najpoznatiji je natrijev glutaminat, kojeg ima u gotovim supama, sosovima, mješavinama začina, mesnim prerađevinama, čipsu, grickalicama…, čije je korištenje u nekim zemljama zabranjeno pri pripremi dječije hrane. Jedna porcija gotove smrznute hrane sadrži od 1,6 do 4,4 grama soli. Ljubitelji brze hrane trebali bi znati da cheeseburger od 200 grama sadrži maksimalnu količinu soli koju je dozvoljeno unijeti tokom jednog dana (6,16 grama), a ista količina pizze Margherita od 2,7 do 4,4 grama. Žitarice za doručak, iako se smatraju zdravom hranom, također sadrže visok procenat soli (porcija od 30 grama sadrži 0,7 grama soli), s obzirom da spadaju u namirnice koje se svakodnevno konzumiraju. Najviše soli nalazimo u mesnim prerađevinama – neke kobasice sadrže čak pet grama soli po porciji od 100 grama.

Koliko soli nam treba?

Kuhinjska so nije jedini izvor natrija, nalazimo ga u mesu, ribi, jajima, mliječnim proizvodima, ali i u šumećim tabletama aspirina i vitamina C

Ranije se smatralo da maksimalna dnevna količina treba biti do šest grama, a nove preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su dva grama. Na našim prostorima, odrasla osoba troši oko deset grama soli dnevno, dakle, skoro dvostruko više u odnosu i na zastarjelu preporuku. Količina soli zavisi od individualnih prehrambenih navika, samo ne treba zaboraviti da neke namirnice već sadrže so te da ih, uglavnom, ne treba naknadno dosoliti. Potrebno je ograničiti unos hrane koja sadrži visok procenat soli, a to su: suhomesnati proizvodi, mesne paštete, dimljene ribe, tvrdi sirevi, brza hrana, konzervirani i umaci za salate, grickalice… Želite li poboljšati okus hrane, so zamijenite prirodnim začinima i limunovim sokom. Tokom pripremanja hrane, posolite je na kraju – kako biste sačuvali jod.

Smanjen unos soli već nakon mjesec-dva može pozitivno uticati na promjenu prehrambenih navika. Zdrav organizam uzme iz hrane onoliko soli koliko mu treba, a višak izlučuje preko bubrega. Usljed povećanog unosa bubrezi otežano funkcioniraju, a postoji i rizik od razvoja bolesti želuca. Umjerena količina soli, od dva do četiri grama dnevno, pozitivno djeluje na krvni pritisak: nedovoljno unošenje izaziva nizak, a pretjerano visok krvni pritisak. Pretjeran unos natrija usporava apsorpciju kalcija te su veće šanse od nastanka osteoporoze. Nedostatak joda dovodi do pojave takozvane endemske gušavosti, bolesti srca i krvnih sudova, povećanja tjelesne težine, a kod trudnica može uzrokovati smetnje u razvoju ploda.

 

Pročitaj još
Related

Savjeti stručnjaka: Kako izgleda pravilna prehrana ljeti

Voda i laganija hrana - Povišene ljetne temperature, koje rezultiraju...

Kako da ovog ljeta ostanete hidrirani

Iznenađujuće je koliko malo znamo o povezanosti hidratacije i...

Kukci napadaju!

Veliki problem u ljetnom periodu predstavljaju ubodi i ugrizi...

ŠTA JESTI I PITI NA VISOKIM TEMPERATURAMA: Namirnice za +30

Kao prvo, so, suhomesnati proizvodi, pržena i masna hrana...