KAMENA MENORA U BKC-U, POZNATI JEVREJSKI SIMBOL, VRAĆENA NA SVOJE PRVOBITNO MJESTO

Nedavno objavljeno

Uprava JU „Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo“ danas je organizirala premještanje kamene Menore, autorski rad arhitekte Zlatka Ugljena. Menora (svijećnak, poznati jevrejski simbol) je vraćena na isto mjesto gdje je godinama stajala. Do izmještanja Menore sa izvornog mjesta došlo je u vrijeme rekonstrukcija 2018.-te u Atriumu ovoga historijskog prostora i, iz nepoznatih razloga, nikada nije tu vraćena.

Ovo svojevrsno nasilje nad kulturnim i historijskim nasljeđem od tada izaziva negodovanje kod autora rada, Jevrejske zajednice u Sarajevu i kulturne javnosti.

Premještanje ovoga velikog i masivnog rada urađeno je pod stručnim nadzorom i od sada se ovaj kulturno-historijski spomenik nalazi ponovno na orginalnom mjestu.

Nakon izgona iz Španije, Jevreji su na tlo Bosne i Hercegovine došli prije 450 godina. Otomanska imperija rado je primila hiljade i hiljade jevrejskih izbjeglica koji su ovdje našli svoj dom. Sefardski Jevreji naselili su se tada po mnogim gradovima na tlu BiH, gdje su gradili svoje stambene objekte, hramove, institucije i groblja. Dolaskom Austro-Ugarske, stiže i drugi val Jevreja iz centralne Evrope, Aškenazi, koji također ostavljaju svoj trag u arhitekturi bh. gradova.

Gradnja sinagoga nastavila se u bogatijem i raskošnijem stilu, jer se rodila želja da se izgradi veliki novi hram koji će koristiti i Sefardi i Aškenazi.

Ideja o izgradnji najvećeg Jevrejskog hrama na Balkanu se rodila 1923. godine, zbog potreba lokalnog stanovništva, jer je kapacitet jevrejske sinagoge mogao da primi samo jednu petinu tadašnje populacije vjernika. Godine 1926. je postavljen kamen temeljac i započeti su radovi, da bi se objekat u konačnici završio 1930. godine.

Njegova posebnost bila je velika kupola eliptičnog tipa, prečnika 22 metra i visine tridesetak. U ogromni prostor ulazilo se sa sjevera, iz današnje ulice Zelenih beretki, kroz aulu omeđenu sa deset stubova.

Hram je imao 700 sjedećih mjesta, a mogao je primiti oko 2.000 ljudi. Zidovi su bili od kineskog mermera i obloženi mozaikom.

Il Kal Grandi, Veliki hram, kako je na ladinu nazvan, nije dugo plijenio svojim sjajem – opljačkan je i devastiran za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada je Sarajevom upravljala Nezavisna država Hrvatska.

Nakon rata, Jevreji su ovu građevinu poklonili Sarajevu, kako bi ona služila razvoju kulture.

Vrijeme socijalizma, vrijeme nacionalnog buđenja.

Rekonstrukciju devastiranog objekta preuzima tada mladi arhitekta Ivan Štraus. U duhu tadašnje moderne, Štraus “osavremenjuje” prostor horizontalno pregrađujući kupolu, te prizemlje. Na taj način, od jednog su prostora napravljena tri – galerija, dvorana i potkrovlje, ali je izgubljena akustika kojom je odisao Il Kal Grandi.

Danas, kada je aktualizirana inicijativa za adaptiranje ovog prostora u reprezentativnu koncertnu dvoranu i vraćanje prvobitne akustike, arhitekta Ivan Štraus izjavio je da je on jedan od rijetkih arhitekata koji ima priliku popraviti svoje greške.

U atriju koji je tada izgrađen pažnju je privlačila i stilizirana Menora, kameni jevrejski svijećnjak, koji je dizajnirao arhitekta Zlatko Ugljen. Prilikom otvaranja objekta, 1965. godine, gradonačelnik Sarajeva, Salko Lagumdžija, je postavio ovu kamenu Menoru u znak zahvalnosti Jevrejskoj zajednici koja je svoju sinagogu poklonila gradu Sarajevu da je koristi kao Kuću kulture.

Pročitaj još
Related

Kako do zakona o istospolnim zajednicama a protiv govora mržnje i diskriminacije?

Napisala Mersiha Drinjaković Glavni grad BiH danas je domaćin trećoj...

Kako smo proslavili Gracijin rođendan u Tuzli

Jeste, rođendan Gracije je bio u aprilu, ali su...

AVALON PRODUKCIJA PREDSTAVLJA KONCERT AMIRE MEDUNJANIN U SKENDERIJI

Svjetski priznata umjetnica Amira Medunjanin 22. jula će održati...