Upoznajte činjenice o lijekovima koji liječe depresiju

Prije tačno 11 godina svjedočili smo, tekstom koji čitate, kako je upotreba lijekova koji se koriste za liječenje depresije u stalnom je porastu. Da li su antidepresivi spasonosni lijekovi ili opasna sredstva koja stvaraju ovisnost i potiskuju probleme, za Graciju su govorili neuropsihijatar Senadin Ljubović i farmakologinja Svjetlana Logo-Zec. Zamislite koliko su danas strah izazvan pandemijom, neizvjesna budućnost i sve druge prateće pojave društva u tranziciji - povećale broj onih koji trebaju stručnu pomoć za mentalno zdravlje a koliko je onih koji je ne traže ili im nije dostupna

Nedavno objavljeno

Napisala: Anida Sokol

Snimili: Irfan Redžović i Nikola Blagojević

Iako antidepresivi spadaju među lijekove koji se najčešće koriste u industrijskim zemljama, oni su javnosti veoma malo poznati. Strahovi poput onih da antidepresivi stvaraju ovisnost, da imaju dejstvo slično onom opojnih sredstava i da samo potiskuju probleme pacijenata umjesto da ih tjeraju da se suoče s njima, posljedica su pogrešnog i nedovoljnog informiranja, ali i predrasuda koje javnost ima prema bolesti koju oni liječe – depresiji. 

Šta su antidepresivi?

“Liječenje depresije veoma je ozbiljan zadatak, a posljedice neliječenja mogu biti fatalne. Razvojem psihofarmakologije, danas nam je na raspolaganju veliki broj različitih djelotvornih supstanci koje otklanjaju nemir, tjeskobu, napetost, pesimizam i depresiju”, govori šefica Centra za lijekove, dr. sci. med Svjetlana Logo-Zec, specijalista kliničke farmakologije. Iako postoje i drugi lijekovi koji indirektno utiču na raspoloženje, nema nijednog koji direktno utiče na depresiju osim antidepresiva. “Antidepresivi su lijekovi koji se koriste za liječenje depresije i obuhvataju hemijski raznovrsnu grupu jedinjenja, a njihov efekt u tretmanu depresije sastoji se u poboljšanju raspoloženja, otklanjanju straha, te ublažavanju i otklanjanju depresivnih misaonih sadržaja. Antidepresivi mogu postići terapijski cilj uz primjenu psihoterapije i socioterapijskih metoda liječenja. Zaista djeluju u tretmanu depresije i klinički je dokazano da su efikasni”, potvrđuje doktorica Svjetlana Logo-Zec. 

Povećanje korištenja antidepresiva predstavlja svjetski trend u koji smo i mi uključeni

Antidepresiv djeluje direktno na moždanu hemiju i kad uđe u organizam i počne se metabolizirati, antidepresiv dolazi do mozga i pomaže sretnim hemikalijama da jače i duže djeluju na neurone, a nakon duže upotrebe sprečavaju aktivnost stresnih hemikalija. Na našem tržištu od starih antidepresiva najviše se koristi amitriptilin, a od novih fluoksetin, paroksetin, sertralin i escitalopram. Lijekovi se izdaju isključivo na liječnički recept, a doze mogu biti različite. Početna doza može se postepeno povećavati do postizanja povoljnog kliničkog efekta, a sve u skladu s preporukama i uputama ljekara. Kao mnogi lijekovi, i antidepresivi imaju neželjene efekte, mogu uzrokovati mučninu, povraćanje, opstipaciju, suhoću usta, žeđ, učestalo mokrenje, retenciju mokraće, znojenje, zamagljen vid, pospanost, tremor te hladne ruke i stopala. 

Ispravljanje greške 

Prema Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, upotreba antidepresiva je u porastu, što prati sve veći broj osoba oboljelih od depresije. “Povećanje korištenja antidepresiva predstavlja svjetski trend u koji smo i mi uključeni. To je logična posljedica činjenice da je u svim zemljama u porastu broj oboljelih od depresije, pogotovo u visokorazvijenim. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, depresija danas predstavlja četvrti najveći zdravstveni problem”, govori dr. Logo-Zec. Međutim, neuropsihijatar Senadin Ljubović ima i drugačiju interpretaciju ovih podataka, a to je da osobe koje pate od depresivnog stanja, a kojih je sve više, postepeno mijenjaju negativan stav koji su imali prema liječenju depresije i konzumiranju antidepresiva, te svjesno i odgovorno odlaze ljekaru za pomoć. “Depresija je kao i svaka druga bolest i treba se liječiti. Antidepresivi, ukoliko se upotrebljavaju na pravi način, u kombinacijama s drugim terapijskim procedurama, nude veliku šansu za kontrolu ovog ozbiljnog poremećaja”, kaže prim. dr. Ljubović. 

Prema predviđanju Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će za deset godina postati drugi javni zdravstveni problem u svijetu, a kod žena prvi. Iako se o njoj mnogo ne govori ili se često stavlja na margine, depresija je ozbiljna bolest od koje pati više od 25 posto ljudi, a češće se javlja kod žena nego muškaraca. Ljudi često zanemaruju njene simptome ili ih svjesno potiskuju i skrivaju od drugih. 

U BiH postoje predrasude kada je u pitanju odlazak kod psihijatra, te se pomoć često traži kod osoba koje nisu stručne za takav rad. Međutim, odlazak psihijatru isto je kao i odlazak kardiologu ili nekom drugom liječniku. Doktor Ljubović navodi da ljudi često odbijaju konzumirati antidepresive jer imaju pogrešan stav prema tim lijekovima, izjednačavaju ih s opojnim sredstvima. “Antidepresivi ne stvaraju ovisnost i ne dovode, kao droge, do nekih novih stanja, već vraćaju čovjeka u prvobitno. Ukoliko ste zdravi, a uzmete antidepresiv, neće imati nikakav efekt na vas i neće vam podignuti raspoloženje. Antidepresivi neće stvoriti ugodu, niti ćete doživjeti neke nove perceptivne doživljaje. Oni samo ispravljaju grešku na neurobiohemijskom planu kod ljudih kod kojih je došlo do poremećaja.” 

Presudno je da se uzimaju redovno, uz potpuno pridržavanje liječničkih uputa

Antidepresivi se rijetko uzimaju cijeli život, osobe se uglavnom izliječe, iako postoji mogućnost ispoljavanja straha da će se prilikom prestanka konzumiranja antidepresiva prijašnje stanje vratiti. Doktor Ljubović potvrđuje da ovi lijekovi imaju neželjene efekte koji uglavnom traju samo u početku terapije, a lijekovi ne djeluju odmah poput aspirina ili sredstava za smirenje. Presudno je da se uzimaju redovito, uz potpuno pridržavanje liječničkih uputa. 

Kako prepoznati depresiju

Jedna od najvećih predrasuda koju javnost ima prema antidepresivima jeste da se često upotrebljavaju za samoubistvo. Doktor Ljubović tvrdi da je ovo tumačenje pogrešno jer antidepresivi, zapravo, sprečavaju da dođe do suicida. Depresija je ta koja navodi na suicid, a antidepresivi je ublažavaju i u najvećem broju slučajeva uspijevaju ukloniti motive za samoubistvo. Zbog toga, liječenje i pravovremeno prepoznavanje simptoma depresije, koji nisu vezani s nekom realnom životnom situacijom, od velikog je značaja. Osobe koje pate od depresije ispoljavaju tužno depresivno raspoloženje koje se ne mijenja na pozitivne podsticaje i koje nije povezano sa spoljnom situacijom. Dolazi do gubitka volje i interesa za aktivnosti koje su prije pričinjavale zadovoljstvo, nastaje umor, poremećaj sna ili gubitak energije, javljaju se problemi s apetitom, dolazi do unutrašnje napetosti, nemira i tjeskobe. Osobe osjećaju nekompetentnost, otežano rade, ispoljava se gubitak samopouzdanja i samopoštovanja.

Iako depresija podjednako pogađa sve tipove ljudi, a sve češće mlade, postoje profesije kod kojih je ona učestalija. “To su profesije koje traže stalne odluke i prilagođavanja i u kojima postoji mnogo događaja, koji mogu biti i pozitivnog predznaka. Takvi poslovi traže brze odgovore, koji nisu shematski i gdje nema priprema”, kaže dr. Ljubović.

Ritam modernog života i sve veći pritisci djeluju kao veliki stresori

Depresiji obično prethode dugi ili jaki stres, loša prehrana ili nedostatak kretanja, no može nastati i bez prethodnog stresa, dakle, zbog urođene sklonosti depresiji. “Ritam modernog života i sve veći pritisci djeluju kao veliki stresori, koji kod ljudi dovode do nemira, tjeskobe i depresije”, kaže dr. Logo-Zec. Iako nam svi govore da trebamo izbjeći stresne situacije, u modernom načinu života to je nemoguće. “To je kao da stavimo čovjeka u komoru bez bakterija i virusa, jedno vrijeme bi živio dobro, a čim bi izašao, preminuo bi. Stres nas jača i on je uslov da se psihološki razvijemo”, objašnjava dr. Ljubović. Sve što možemo učiniti jeste promijeniti odnos prema stresu, priuštiti sebi relaksaciju i stvari koje nam pričinjavaju zadovoljstvo.

Kada se antidepresivi ne smiju konzumirati

Antidepresivi se ne smiju konzumirati kada je riječ o oboljenju mozga, jetre, bubrega, zatim kod kardiovaskularnih oboljenja, epilepsije, glaukoma, hipertrofije prostate, oboljenja štitne žlijezde. Starije osobe antidepresive moraju primjenjivati s velikim oprezom. Lijekovi se ne smiju koristiti uz alkohol, a nikotin ubrzava metabolizam, tako da se može desiti da uobičajene doze nisu efikasne. Određeni antidepresivi, ukoliko se uzimaju s hranom bogatom tiraminom koji se nalazi u zrelim sirevima, mogu dovesti do takozvane reakcije na sir, koja se manifestira povišenim krvnim pritiskom, te izaziva pulsirajuću glavobolju.

Gracija 151, januar 2011

Pročitaj još
Related

Kako do zakona o istospolnim zajednicama a protiv govora mržnje i diskriminacije?

Napisala Mersiha Drinjaković Glavni grad BiH danas je domaćin trećoj...

Savjeti stručnjaka: Kako izgleda pravilna prehrana ljeti

Voda i laganija hrana - Povišene ljetne temperature, koje rezultiraju...

Kako smo proslavili Gracijin rođendan u Tuzli

Jeste, rođendan Gracije je bio u aprilu, ali su...

Kako da ovog ljeta ostanete hidrirani

Iznenađujuće je koliko malo znamo o povezanosti hidratacije i...