Autor: Anesa Agović
U lokalnoj zajednici Općine Novo Sarajevo sve jasnije se prepoznaje potreba za sistemskim preventivnim djelovanjem koje povezuje online ponašanje s njegovim realnim posljedicama. Djeca i mladi danas u prosjeku provode 3 do 6 sati dnevno online, a nerijetko i 8 sati ili više, koristeći društvene mreže, aplikacije za dopisivanje, igrice i druge platforme. Istovremeno, više od 65% djece nema nikakav tehnički nadzor nad korištenjem mobilnih uređaja – telefoni su najčešće dati “na povjerenje”, uz povremeni razgovor, ali bez jasnih pravila, alata ili kontinuiranog praćenja.
Upravo u tom kontekstu realiziran je projekat „Online nasilje = Offline posljedice“, uz podršku Općine Novo Sarajevo i Federalnog ministarstva kulture i sporta, u periodu od maja do decembra 2025. godine (formalno trajanje projekta: 01.08–31.12.2025.). Projekat je obuhvatio pripremu edukativnih sadržaja, direktnu implementaciju, evaluaciju i informisanje šire zajednice. U početnoj fazi izrađen je edukativni kurikulum s modulima za učenike, roditelje i nastavnike, te su razvijeni pretest/posttest alati i interaktivni materijali koji su omogućili da se napredak mjeri i dokumentuje.
Najvažnije postignuće projekta jeste obim direktnog rada u školama i zajednici. Kroz aktivnosti je obuhvaćeno ukupno 352 direktna korisnika, od čega 326 učenika osnovnih i srednjih škola i 26 učesnika kroz radionice namijenjene mladima, roditeljima, nastavnicima i omladinskim radnicima. Radionice su održane u više obrazovnih ustanova: OŠ Umihana Čuvidina (181 učenik), OŠ Velešićki heroji (67 učenika), Katolički školski centar (54 učenika) i Srednja škola za okoliš i drvni dizajn (24 učenika), uz dodatne radionice za mlade, omladinske radnike, roditelje i nastavno osoblje.
Zašto je ova tema toliko goruća?
Jer djeca često nasilje na internetu ne prepoznaju kao nasilje. Direktne uvrede i prijetnje uglavnom prepoznaju, ali neovlašteno fotografisanje, dijeljenje slika bez saglasnosti, izrada memova, javno ismijavanje i “šale” često doživljavaju kao zabavu, a ne kao oblik cyberbullyinga. U okviru projekta uočeno je da preko 85% učenika nema potpuno razvijeno razumijevanje različitih pojavnih oblika online nasilja, što otežava pravovremeno prepoznavanje problema i reagovanje.
Posebno zabrinjava i činjenica da se nasilje javlja sve ranije: djeca uzrasta 12 do 14 godina već su često imala iskustvo s različitim oblicima online nasilja. Evaluacija je pokazala da je 15–20% djece već bilo izloženo rizičnim online situacijama, uključujući primanje neprimjerenih ili eksplicitnih poruka od nepoznatih osoba. Ovi podaci su snažan argument zašto prevencija ne smije čekati “tinejdžerske godine”.
Jedan od najvažnijih zaključaka projekta je da su intervencije u ranijem uzrastu posebno učinkovite. Rad s djecom sedam do devet godina (drugi i treći razred) pokazao se efikasnijim nego sa starijim učenicima, jer su mlađa djeca otvorenija, lakše usvajaju nove informacije i nemaju čvrsto formirane stavove o online ponašanju. Nasuprot tome, kod djece 13 do15 godina često su već prisutna pogrešna uvjerenja, pa promjena zahtijeva više vremena i resursa. Upravo zato projekat insistira na ranom početku i kontinuiranosti.
Pored školskih radionica, projekat je imao i snažnu komponentu informisanja zajednice kroz ulične akcije i digitalnu kampanju. U okviru projekta realizovane su 3 ulične akcije, uz distribuciju 400 letaka i stikera, a kampanja na društvenim mrežama ostvarila je značajan doseg: na Instagramu (i paralelno Facebooku) objavljeno je ukupno 25 sadržaja (22 fotografije i 3 reels videa) sa ukupno 27.573 pregleda, uz interakcije koje uključuju lajkove, komentare, prosljeđivanja, spašavanja i repostove. To potvrđuje da se poruke projekta nisu zadržale u učionicama – prenesene su i u javni prostor.
Posebno je važno istaći i rodnu dimenziju: projekat je vođen uz poštovanje ravnopravnosti spolova, a u edukativnom radu poseban akcenat stavljen je na rodno zasnovano online nasilje, s obzirom na to da djevojčice i mlade žene češće doživljavaju određene oblike digitalnog uznemiravanja, govora mržnje i prijetnji.
Zaključno, projekat „Online nasilje = Offline posljedice“ pokazuje da su rani, sistemski i kombinovani pristupi najefikasniji: škola, porodica i zajednica moraju djelovati zajedno. Online prostor je realan prostor – a djeca trebaju realnu zaštitu.
Projekat „Online nasilje = Offline posljedice“ realizovan je uz finansijsku podršku Općine Novo Sarajevo, koja je prepoznala važnost ranog i sistemskog djelovanja u oblasti zaštite djece i mladih u digitalnom okruženju. Dodatnu institucionalnu podršku projektu pružilo je Federalno ministarstvo kulture i sporta, potvrđujući značaj preventivnih, edukativnih programa usmjerenih na sigurnost djece i mladih i unapređenje njihovog mentalnog i socijalnog razvoja.
