O program su na press konferenciji govorili Nihad Kreševljaković, direktor Festivala MESS i Umjetnički direktor Modula Memorije; Hana Bajrović Čardaković, koordinatorica Modula Memorije; Lejla Hasanbegović, producentica Festivala MESS te Sanja Kulenović, dizajnerica. Programa objavljeni su na web stranici Festivala MESS, te Facebook https://www.facebook.com/festivalMESS i Instagram profilu Festivala MESS.
Sanja Kulenović, dizajnerica J.U.MES-a koja je prošle godine uradila redizajn vizualnog identiteta Modula Memorije objasnila je šta je ono što ju je vodilo pri tome: “Za izradu novog vizuelnog identiteta Modula Memorije, a u skladu sa temom programa, odabrala sam retro-moderni stil, kombinujući naš, autentični, brutalistički stil umjetnosti bivše nam države za dizajn slova (brojeva) MM i elegantnog, modernog fonta današnjice. MM predstavlja monogram Modula Memorije, ali i rimskim brojevima napisan broj dvije hiljade, tako da u kombinaciji sa preostale dvije, arapske brojke, predstavlja i tekuću godinu – 2023. Ta istočno-zapadna kombinacija monograma/kombinacije brojeva također je simbol naše specifične multikulturalnosti. Pored navedenih simbolika, akcenat je na komunikaciji prema mlađoj publici i očuvanju kulture sjećanja – novi vizuelni identitet je osmiišljen da dobro funkcioniše na raznim pozadinama, što se da primjetiti da i na zrnastoj, ratnoj fotografiji, ovogodišnji poster djeluje aktuelno.”
Program ima multimedijalni karakter, pa će ove godine publika će imati priliku posjetiti različite programe koji uključuju izložbe, teatarske predstave, filmske projekcije te promocije knjiga. Modul Memorije 2023 bit će otvoren 5. aprila u sarajevskoj Vijećnici izložbom fotografija „Sarajevo, vječita Vijećnica“ autora Rikarda Larme, jednog od najznačajnijih bh. fotografa i čovjeka koji je zabilježio neke od najpotresnijih prizora iz perioda opsade Grada. Ova izložba je organizovana u Saradnji a Gradom Sarajevom I Vijećnicom, a u okviru obilježavanja početka opsade.
Pored fotografija Rikarda Larme, publika će imati priliku vidjeti još dvije izložbe. Prva je izložba fotografa Rona Haviva I Miloša Cvetkovića koja će biti otvorena u Historijskom muzeju u okviru programa “Suočavanje sa prošlošću u Srbiji”, a organizovana je u saradnji sa ZFD Srbija. Druga izložba je autorski projekat “Između strahova I nade” belgijskog fotografa Fabricea Dekonincka u okviru kojeg obrađuje temu poslijeratnog života u Srebrenici, Sarajevu i Prijedoru. Krajem aprila će javnosti biti predstavljena nova fotomonografija “Sarajevo 1992 – 1996” italijanskog fotografa Enrica Dagninija, čiji izdavač je Kuma Institut. Knjiga sadrži više od 100 fotografija čiji je autor Dagnino. U pitanju je vizualni dokument o gradu Sarajevu i njegovim ljudima u period opsade, praćen Dagninovim bilješkama i crtežima iz tog vremena. Unutar filmskog programa bit će upriličena bh. premijera dokumentarnog filma „Moja porodična bašta“ autorice Smirne Kulenović, nastao na umjetnicinom performansu “Prva Ženska Linija”, te dokumentarni film „Transforming Tomorrow“ reditelja Dine Mustafića. U saradnji sa Internacionalnim Univerzitetom Burch i Historijskim muzejom bit će postavljena i multimedijalna instalacija „Zvukovi rata“ autora Harisa Sahačića, a u sklopu koje će biti organizirana i panel diskusija. U teatarskom programu ovogodišnjeg Modula Memorije bit će izvedene dvije repertoarske predstave “Brašno u venama“ Borisa Liješevića u suradnji sa Fondom Memorijala, te predstava Sarajevskog ratnog teatra „U posjeti kod gospodina Greena“.
MESSova producentica, Lejla Hasanbegović, podsjetila je kako je sve uopšte počelo: “Sve ono što je rađeno u periodu opsade Sarajeva je bilo svjedočanstvo o važnosti umjetnosti za svakog čovjeka. Ja ću podsjetitii samo na neke od stvari koje su u sklopu MESSa rađene u tom periodu, jer bilo bi dugo da sve nabrajam. U Sarajevo je više puta dolazio i radio Peter Schumann, a sa njim su tada radili neki danas od najvažnijih filmskih redateljica, Jasmila Žbanić i Aida Begić. U Sarajevu je u tom periodu Susan Sontag postavila predstavu “Čekajući Godoa”. Iskoristiti ću priliku da najavim da će se na AlJazeeri emitovati dokumentarni film “Don’t cry for me Sarajevo – Susan Sontag”. Također želim da najavimo koprodukciju predstave sa Sarajevskim ratnim teatrom i našim prijateljima iz Mađarske, po tekstu Susan Sontag “Alise in Bad”. Radili su u tom periodu i Vanessa Redgrave, Massimo Schuster, i još mnogi drugi umjetnici i umjetnice. Ono što je najvažnije, tu je bila i naša publika, koja je i po najvećem granatiranju dolazila gledati predstave i sve druge naše programe. Sve to je bio razlog da smo još 1995. godine, prije kraja rata, pokrenuli ideju o programu Modul Memorije. Zbog toga ja smatram da je ovaj program toliko važan svima nama.”
Ovogodišnje, 28. izdanje Modula Memorije bit će zatvoreno 9. maja, na Dan pobjede nad fašizmom, velikim spektaklom slovenačke grupe Laibach. U pitanju je pozorišna predstava „Laibach – Wir Sind das Volk“ koja će biti održana u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Laibachova veza sa Sarajevo seže još iz perioda rata kada je ova grupa nastupila upravo u Narodnom pozorištu na dan potpisivanja Daytonskog sporazuma. Prije predstave će biti dodjeljena i ovogodišnja Nagrada za doprinos očuvanja kulture sjećanja koju će, po šesti put, dodijeliti direkcija Festival MESS.
“Vrijednost Modula Memorije ne leži samo u kvalitetnim programima koji se bave kulturom sjećanja već i u međusobnim kontaktima i odnosima ljudi koji ta sjećanja održavaju kroz umjetnost dijeleći ista etička načela. zbog toga nam je drago što ćemo ovaj Modul zatvoriti sa predstavom sjajnog Laibacha. To je grupa ljudi koji su u najtežim vremenima prepoznali šta Sarajevo i Bosna znače za svijet. Već u prvoj komunikaciji koju smo imali sa njima, kada smo tek krenuli u pregovore za gostovanje, bilo je jasno da se tu ne radi samo o poslovnoj saradnji već o komunikaciji prijatelja koji su posvećeni zajedničkoj misiji u kojoj je umjetnost sredstvo da se ovaj svijet učini bar malo smislenijim. Vjerujem da je jedan od dokaza važnosti našeg programa i to što su članovi Laibacha ti koji su nas kontaktirati u želji da ponovo dođu u Sarajevo nakon skoro 30 godina. Zbog toga uvijek naglašavamo da je fenomen kulturnog otpora koji je nastao 90tih godina u opkoljenom Sarajevu, a koji je između ostalog, iznjedrio i Modul Memorije, važan i neizostavan dio, ne sam našeg već i evropskog kulturnog nasljeđa.” Istakla je Hana Bajrović, koordinatorica Modula Memorije.
Pored samog predstavljanja programa, direktor J.U. MES-a je zatvorio press konferenciju podsjetivši na važnost Modula Memorije, te između ostalog rekao: „Od te 1995.godine, kada je pokrenut ovaj program, pa do danas, u okviru Modula Memorije realizirano je oko 200 različitih programa, među kojima su bile fotografske i druge izložbe, predavanja, filmske projekcije, pozorišne predstave, performansi, konferencije, publicirano je više knjiga. Modul Memorije prošao je kroz različite faze I izrastao u pravi festival kulture sjećanja Kao kurioziet vrijedan je spomena podatak da se radi o jednom od prvih pokrenutih programa koji je u središtu svoga interesovanja za temu imao „kulturu sjećanja“ u smislu interpretacije tog pojma koji se i u Evropi pojavljuje tek 90-tih godina. U tom smislu, ovogodišnji program čuva visoke standarde koji su u proteklim decenijama postavljeni.“
Sve aktivosti Festivala MESS možete pratiti putem Facebook i Instagram profila Festivala MESS, te na web stranici Festivala MESS.
, 6. april (Dan Grada), 2. maj, te 9. maj (Dan borbe protiv fašizma).){kind=link}