S obzirom na hladne zimske dane i povećanu učestalost prehlada i virusnih infekcija, razgovarali smo s dr. Selmom Viteškić o tome zašto je zima posebno izazovan period za naš imunološki sistem.
Kroz ovaj razgovor saznali smo kako niske temperature, suhi zrak i način života u zimskim mjesecima utiču na naše zdravlje, koje simptome ne smijemo ignorisati te kako možemo ojačati imunitet, posebno kod djece i starijih osoba.
Dr. Viteškić dijeli praktične savjete za očuvanje zdravlja i naglašava važnost preventivnih mjera u svakodnevnom životu.
Zašto zima predstavlja posebno izazovan period za našimuni sistem?
Zima nije zavjera protiv našeg imuniteta, ali istina– igra na strani virusa. Naši disajni putevi vole toplinu i vlagu, a zimi im nudimo upravo suprotno: hladan, suh zrak i grijane prostorije. Kada hladan zrak uđe u nos, temperatura u nosnoj sluznici pada, što omogućava lakše umnožavanje virusa. Pritom, više vremena provodimo u zatvorenim prostorima koji olakšavaju dolazak virusa do respiratornog trakta, a zbog manje sunčeve svjetlosti imamo i manjak vitamina D koji je bitan u izgradnji imunog sistema. Kao ljekar koji radi na dječijem odjeljenju, mogu reći da se zimi dječiji imunitet malo više “namuči “ jer on još uvijek uči i svaka je infekcija zapravo jedna mala lekcija za njega.
Da li hladni dani zaista utiču na češće razbolijevanje zimi ilije problem u načinu života zimi?
Hladnoća sama po sebi ne uzrokuje bolest, ali virusima pruža uslove pogodne da lakše zaraze čovjeka. Hladni dani i načinživota zimi djeluju nekako simultano i podjednako su “krivi” zaveću incidencu virusnih infekcija u zimskom periodu.
Koji simptomi su znak da se ne radi o bezazlenoj virozi?
U prvim danima svoje karijere, kao mladi ljekar bez prethodno gradnog iskustva, naučila sam da je jako važno slušati pacijenta koji priča o svom stanju, te da je jako bitno znati postaviti pravopitanje. U radu sa djecom shvatila sam da je bitno slušatiroditelja koji najbolje zna procijeniti svoje dijete, te ako roditelj kaže da nešto nije uredu i da je dijete ozbiljno bolesno– treba ga poslušati.
Kao zlatno pravilo se uzima trajanje temperature od 3 dana. Ako temperatura treći dan ne pokazuje trend opadanja ili čak i dalje pokazuje trend rasta, te ako osoba osjeća ekstremnu malaksalost, kada osjeti nedostatak daha, vrtoglavicu ili izrazite bolove u grlu, ušima, glavi– preporučujem da se obavi pregled ljekara.
Kada je važno ne čekati, već se odmah javiti ljekaru?
Ukoliko je temperatura izrazito visoka, postoji naglo pogoršanje općeg stanja ili postoje znaci dehidracije. Oprez uključiti ukoliko je u pitanju neko ko ima neke od hroničnih dijagnoza ilistarije osobe. Posebnu pažnju na navedene simptome obratiti kod djece, koja lakše i brže dehidriraju usljed povraćanja, dijareje ili visoke temperature praćene groznicom.
Šta najčešće narušava imunitet tokom zimskih mjeseci?
Osim uobičajenih faktora prisutnih kroz cijelu godinu (nedostatak sna, jednolična i nutritivno siromašna ishrana istres), dodala bih još i manjak kretanja, boravak u zatvorenim, zagušljivim prostorijama i nedostatak vitamina D kaonajznačajnije faktore koje nam donosi zima. Imunitet voli rutinu, a zima je često remeti.
Koliko boravak na svježem zraku i kretanje pomažu u zimskom periodu?
I više nego što su ljudi svjesni. Kretanje na svježem zraku poboljšava cirkulaciju, rad imunih ćelija, smanjuje stres ipoboljšava san. Pedijatrijske smjernice podstiču svakodnevni boravak na svježem zraku, pa čak i zimi, jer je dokazano dadjeca koja se kreću rjeđe obolijevaju, bolje spavaju i imaju jačiimuni odgovor. Nema lošeg vremena, ima samo loše obučenih mališana!
Zašto su djeca i starije osobe posebno osjetljive tokom zime?
Djeca zbog još uvijek nezrelog imuniteta, te zbog boravka u kolektivima. Starije osobe imaju prirodno oslabljen imunitet ičesto hronične bolesti koje otežavaju oporavak.
Kako roditelji mogu dodatno zaštititi djecu u školama ivrtićima?
Pored vakcinacije koju smatram neizostavnim dijelom zaštitejednog mladog organizma, roditelji djetetu trebaju obezbijeditiuslove za svakodnevno jačanje imuniteta. Omogućiti dovoljnukoličinu sna, jačati ishranu bogatu voćem i povrćem, teproteinima. U obzir dolaze i preparati za jačanje imuniteta naprirodnoj bazi. Dijete oblačiti slojevito, učiti dijete pravilnompranju ruku, redovno provjetravati prostorije u kojima dijeteboravi. Kao jednu od ključnih stavki za zaštitu djece od zaraznihbolesti ističem: ne slati bolesno dijete u kolektiv!
Koji je vaš najvažniji savjet za očuvanje tokom zimskihdana?
Dosljednost je u malim stvarima: dovoljno sna, što manje stresa, što više boravka vani, umjereno kretanje, raznovrsna ishrana. Uvijek je lakše prevenirati nego liječiti.
