Nedavno objavljeno

Kako prevenirati osteoporozu?

U Evropskoj uniji svakih 30 sekundi neko doživi prijelom uzrokovan osteoporozom. U razvijenim zemljama (SAD, Evropa i Japan) od osteoporoze boluje više od 75 miliona ljudi, a samo u SAD-u godišnje se registrira više od milion i tristo hiljada fraktura kuka. U svijetu se dijagnosticira manje od jedne trećine bolesnika, a samo jedna sedmina oboljelih se liječi. Prema podacima Zavoda za statistiku BiH iz 2000. godine, u našoj zemlji ima 540.000 žena sa više od 50 godina. Kako je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 30 posto od ukupnog broja žena na svijetu sa osteoporozom, očekivani broj pacijentica sa osteoporozom u BiH je 162.000. Procjenjuje se da će problem ove bolesti biti još veći u skoroj budućnosti zbog porasta broja stanovništva treće životne dobi

Napisala: Doc. dr. Dijana Avdić

Osteoporoza je sistemska skeletna bolest koju karakteriše smanjena koštana masa i propadanje mikroarhitekture koštanog tkiva što vodi ka povećanju krhkosti kosti i porasta rizika od prijeloma. Široko prihvaćen pristup je da se prijelomi male energije smatraju osteoporotskim i obično su rezultat pada ili specifičnog opterećenja kičme, kao što je naginjanje ka naprijed da bi se podigao težak predmet ispruženim rukama.

Osteoporoza je tiha bolest, često neopažena ili neprepoznata, dijagnosticirana tek po nastanku prijeloma kosti. Klinički, osteoporoza može proticati bez simptoma ili sa bolovima u kostima, mišićima, posebno u području leđa. Bolna simptomatologija se ne razlikuje od one izazvane drugim uzrocima. Prijelom kičme, obično uzrokovan minimalnom traumom pri obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti, praćen je akutnim bolom koji se smiruje unutar nekoliko mjeseci. Značajne su promjene izgleda tijela i posljedice tih promjena kao što su: kifoza (grbavost u grudnom dijelu kičme), smanjenje plućnog kapaciteta, gubitak visine, protruzija (izbočenost) abdomena te ezofagealni reflux. Prijelom kuka je jako bolan i skoro uvijek je potrebna hospitalizacija i povezan je sa značajnim sniženjem kvaliteta života.

Faktori rizika

Danas su poznati mnogi nasljedni i stečeni faktori koji su odgovorni za nastanak osteoporoze. Pozitivna porodična anamneza u smislu osteoporoze i prijeloma uvećava rizik od nastanka bolesti. Ženski spol i pripadnost bijeloj rasi su također faktori rizika. Starosna dob je važan faktor u vezi između gustine kosti i apsolutnog rizika od prijeloma. Osobe koje su doživjele prijelom poslije 45. godine života (neadekvatna trauma) u riziku su od ponovnog prijeloma. Sa smanjenom gustinom kosti povezuje se i niska tjelesna težina. Kod nedovoljnog unosa kalcija hranom dolazi do mobilizacije kalcija iz kosti. Vitamin D je važan za zdravlje kosti jer pomaže apsorbciju i ugradnju kalcija.

Pušenje utiče na funkciju endokrinih žlijezda i metabolizam kalcija te povećava rizik od osteoporoze, dok alkoholizam često poremeti homeostazu kalcija i kosti što vodi redukciji koštane mase i povećanju broja prijeloma. Sa nastankom osteoporoze dovodi se i nedovoljna fizička aktivnost. Žene kod kojih je menopauza nastupila ranije i muškarci koji imaju snižen nivo testosterona također su rizična grupa za nastanak osteoporoze.

Menadžment postmenopauzalne osteoporoze uključuje identifikaciju potencijalnih rizika za osteoporozu i osteoporotski prijelom praćeno mjerama usmjerenim ka redukciji modificirajućih rizikofaktora kroz promjenu životnog stila i ako je indicirana medikamentozna terapija.

Prvi korak je svakako razmotriti potencijalne rizikofaktore za osteoporozu. Osobama koje su u riziku od osteoporoze preporučuje se mjerenje mineralne gustine kosti. Metod izbora za mjerenje koštane gustine je dual energy X ray absorptiometry (DXA). To je danas najrasprostranjeniji test mjerenja gustine kosti i Svjetska zdravstvena organizacija ga preporučuje kao standardni metod za definiciju osteoporoze i procjenu rizika od frakture.

Osteoporoza predstavlja globalni zdravstveni problem. Sniženje kvaliteta života i socijalna izoliranost u vezi su sa osteoporotskim prijelomima. Kod osoba koje su doživjele prijelom prisutan je strah od gubitka neovisnosti u aktivnostima dnevnog života, strah od ponovnog pada i prijeloma, što može da uzrokuje depresiju.

Postmenopauzalna osteoporoza javlja se između 51. i 75. godine života i posljedica je ispada funkcije ovarija. Primarna osteoporoza kao i senilna osteoporoza spada u postmenopauzalnu osteoporozu i čini više od 95% slučajeva osteoporoze. Sekundarnu osteoporozu nalazimo nakon duže imobilizacije, u trudnoći, osteoporoza kod endokrinih poremećaja, i dr.

Crna statistika

Glavna javnozdravstvena prijetnja je da 5 do 10% postmenopauzalnih žena ima osteoporozu, 40% postmenopauzalnih žena ima nisku koštanu masu (osteopenija), a 40 do 50% žena starijih od 50 godina će pretrpjeti neku frakturu povezanu sa osteoporozom. Godišnja se desi više osteoporotičnih fraktura kod žena od kombinirane pojave srčanog udara, moždanog udara i karcinoma dojke. Čovječanstvo je sve brojnije i starije. Medicina naprednija, populacija zdravija, te je očekivano trajanje života i preko 80 godina. Bolesti starije životne dobi sve su izraženije.

osteoporoza
Foto: Freepik

Za zemlje Evropske zajednice, do 2040. godine predviđa se dvostruko povećanje broja ljudi starijih od 65, a trostruko starijih od 80 godina života, zbog čega će se broj fraktura kuka povećati za 123%, a fraktura kičmenih pršljenova za 57%. Troškovi pregleda i tretmana žena sa postmenopauzalnom osteoporozom u cijelom svijetu su u porastu. Direktni medicinski troškovi tretmana 2,3 miliona osteoporotskih fraktura u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama iznose oko 2,7 milijardi dolara godišnje.

Jedna od pet žena umire tokom prve godine nakon frakture kuka, a jedna od četiri žene nakon frakture kuka treba dugotrajnu kućnu njegu. Svaka druga žena starija od 50 godina može doživjeti osteoporotičnu frakturu tokom ostatka života.

Prevencija osteoporoze počinje u djetinjstvu, pravilnom ishranom i vježbama. U menopauzi, estrogen je najvažniji lijek za prevenciju osteoporoze. Od medikamentne terapije značajni su lijekovi iz grupe. Danas su na raspolaganju mnoge farmakološke opcije za tretman osteoporoze. One uključuju: estrogene, selektivne modulatore estrogenskih receptora, bifosfanate, kalcitonin, paratireoidni hormon. Lijekovi nemaju efekta ako nema dovoljnog unosa kalcija, vježbi i pravilne ishrane. Preporučuju su šetnje, kao i individualno islpanirane tjelesne aktivnosti, a kod bolova uključenje u programe fizikalne terapije, kao najbolji izbor za stimulaciju izgradnje kosti i jačanje mišića koji pomažu potporu kosti.


Pobijedite je ishranom

Osim adekvatnog unosa kalcija, prevencija osteoporoze je i redovan unos vitamina A, B6, C i D. Ovo su namirnice u kojima ćete ih naći

Vitamin A Punomasno mlijeko, maslac, margarin, jetra, sir, riba konzervirana u ulju, tamnozeleno, žuto i narančasto voće i povrće

Vitamin B6 Integralne žitarice, riba, orasi, banane, meso, krompir, piletina, grašak, mahune, ekstrakt kvasca

Vitamin C Voće i svježe iscijeđeni voćni sok, paradajz, krompir, paprika, kelj, napici obogaćeni vitaminima

Vitamin D Punomasno mlijeko, margarin, riba konzervirana u ulju (srdele, losos, haringe), jaja


Važno!

Opasnost od osteoporoze smanjit ćete ako:

  • održavate preporučenu tjelesnu težinu
  • svaki dan pojedete barem jedan mliječni proizvod
  • prestanete pušiti
  • redovno vježbate

Zašto je kalcij tako važan?

Kalcij je glavni element od kojeg je građeno koštano tkivo – živo tkivo koje se, da bi sačuvalo kompaktnost i čvrstinu, treba stalno obnavljati. Ali, za zdravlje kostiju važni su i ostali minerali, kao što su fosfor, magnezij, flor, cink i mangan.

Gracija 36

Latest Posts

Raport