Trideseta godišnjica Sarajevo Film Festivala predstavlja važan jubilej kako za regionalnu filmsku scenu, tako i za samo Sarajevo kao centar filmskih dešavanja i okupljanja velikih imena iz svijeta sedme umjetnosti. Odlučili smo da se osvrnemo na razvoj festivala tokom godina, slaveći njegovu ulogu u poticanju kulturnog dijaloga i umjetničkog izraza u postkonfliktnom društvu.
Ovi trenuci ilustruju putovanje Sarajevo Film Festivala od lokalnog filmskog događaja do prestižnog međunarodnog festivala koji igra ključnu ulogu u kulturnom pejzažu regiona ali i mnogo šire. Festival nastavlja da se razvija, prilagođavajući se novim izazovima i prilikama, dok ostaje posvećen osnovnim principima povezivanja ljudi kroz filmsku magiju.
Prvi Festival (1995.): Prvo izdanje Sarajevo Film Festivala, koji će nekoliko godina kasnije postati najvažniji regionalni filmski festival, organizovao je, pod granatama u opkoljenom Sarajevu, Obala Art Centar daleke 1995. Festival je trajao punih 12 dana, što zvuči zaista nevjerovatno, s obzirom na okolnosti u kojima je organizovan i činjenicu da i najveći svjetski festivali vremenski traju manje. Prikazano je 37 filmova iz 15 zemalja, a stručne nagrade nisu dodjeljivane. Sve projekcije su bile popunjene do posljednjeg mjesta, a 15.000 Sarajlija je na smrt i razaranje odgovorilo umjetnošću i životom. Samo postojanje festivala bilo je snažna izjava kulturnog prkosa.
Međunarodni ugled: Tokom godina, SFF je privukao međunarodnu pažnju, privlačeći filmske stvaraoce, kritičare i publiku iz cijelog svijeta. Rastuća reputacija, velika posvećenost pripremi festivala, učinila ga je važnom platformom za prikazivanje regionalne kinematografije i promociju kulturne razmjene.
Srce Sarajeva: Uspostavljanje nagrada Srce Sarajeva bilo je značajan trenutak. Ove nagrade prepoznaju izvanredna dostignuća na polju sedme umjetnosti i prestižna su priznanja unutar same filmske industrije, a dodatno povećavaju prestiž festivala.
CineLink Industry Days: Uvođenje CineLinka 2006. godine bila je značajna novina, pružajući platformu za filmske projekte u razvoju. Ova inicijativa pomogla je brojnim filmskim stvaraocima da osiguraju finansiranje i razviju svoje projekte, čime je ojačana regionalna filmska industrija.
Fokus na društvena pitanja: SFF je dosljedno pratio i posvećivao pažnju važnim društvenim temama kroz programe; uključujući teme rata, ženskih prava, migracija, identiteta. Ova fokusiranost pozicionirala je festival kao platformu za dijalog i razmišljanje o važnim savremenim izazovima.
Novi ljudi: Mirsad Purivatra, osnivač Sarajevo Film Festivala, poziciju direktora Festivala nakon 27 godina prepušta Jovanu Marjanoviću 2019. Marjanović je dotad rukovodio festivalskim Odjelom za industriju i bio ko-direktor Sarajevo Film Festivala. “Jovan Marjanović je, slobodno mogu reći, dijete Festivala. Pridružio nam se kao devetnaestogodišnjak, nakon završene srednje škole, rastao je uz SFF, pokazao istinski talent za kreativnu industriju, završio prestižne škole, napravio odličnu poslovnu mrežu u svijetu filmske industrije i vjerujem da će biti izvrstan lider koji će biti u stanju voditi i tim i Festival u pravom smjeru“, naveo je Purivatra.
Digitalizacija: Kao odgovor na pandemiju koronavirusa, SFF se prilagodio uključivanjem virtuelnih komponenti, omogućavajući online projekcije i diskusije. Ova promjena ne samo da je osigurala kontinuitet festivala tokom teških vremena, već je i proširila njegovu publiku.