Razgovarala Mersiha Drinjaković
Snimila Vanja Lisac
Sa više od 25 godina iskustva u humanitarnom radu širom svijeta, Ingrid Macdonald preuzela je dužnost rezidentne koordinatorice UN-a u BiH u izazovnoj 2020., početkom pandemije Covida-19. Prije toga je bila na čelu Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) u Ukrajini, te nadgledala operacije OCHA-e širom Azije i Pacifika. Njezina karijera obuhvata raznovrsne poslove u međunarodnim neprofitnim organizacijama te privatnom i javnom sektoru. Radila je u Norveškom vijeću za izbjeglice, Oxfamu, Odbrambenim snagama Novog Zelanda, te je bila konsultantica za upravljanje i ombudsmana za oblast rudarstva sa cijelim nizom predmeta na kojima je radila, od Papue Nove Gvineje i Perua do Filipina. Njen izuzetan profesionalni angažman uključuje dužnosti u Afganistanu, Pakistanu, Sudanu, Ukrajini i Solomonskim Ostrvima, kao i pozicije u sjedištima u New Yorku, Ženevi i Oslu. Autorica je knjige pod nazivom Humanitarni rad i terorizam: percepcije muslimanskog svijeta. Njena posvećenost ideji da ovaj svijet učini boljim mjestom neizostavan je dio raznovrsne profesionalne karijere. Ovu priču pravimo u trenutku dok se BiH suočava s valom nasilja nad ženama, čini nam se vidljivijim nego ikad.
Šta danas Ujedinjene nacije rade u Bosni i Hercegovini?
–Trenutačno, 17 agencija UN-a neumorno radi u Bosni i Hercegovini, dajući svoj doprinos u unapređenju izgradnje mira, ljudskih prava i održivog razvoja. Njihovi zajednički napori obuhvataju širok spektar ključnih oblasti, poput promocije dobre uprave, socijalne pravde, rodne ravnopravnosti, kvalitetnog zdravlja i obrazovanja za sve, zaštite životne sredine, inkluzivnog ekonomskog prosperiteta, migracija, azila i zaštite izbjeglica. Okosnica rada agencija UN-a je podrška zemlji na ubrzanju ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja do 2030., s posebnim fokusom na najranjivije i kategorije u stanju potrebe, uz obavezu da niko ne bude izostavljen iz ovih napora. Udruženim snagama, sve agencije UN-a ostvaruju značajan efekat na budućnost zemlje.
Osnaživanje žena i rodna ravnopravnost su ključni u radu misija UN-a širom svijeta. U BiH ovi ciljevi imaju dodatni aspekt važnosti zbog specifičnosti izazova. Kakva su prava i položaj žena u našoj zemlji?
– Nažalost, žene u BiH su često ekonomski zavisne, manje uključene u donošenje odluka i opterećene nesrazmjerno velikim odgovornostima u oblasti njege za druge. Rodni nesrazmjer u stopama zaposlenosti je posebno izražen, sa tek 33% žena aktivnih na tržištu rada u poređenju sa 52% muškaraca. Teret neplaćenog, a često i nevidljivog rada u oblasti njege za druge također pada u velikoj mjeri na žene, koje, u prosjeku, provode šest sati dnevno na takvim poslovima. Uprkos ovim izazovima, uz strateški pristup i ulaganja, sektor njege predstavlja značajnu priliku za zapošljavanje ne samo za žene već i za cijelu privredu. Nažalost, ove prilike ostaju nedovoljno iskorištene. Uprkos određenom napretku u političkom predstavljanju, put je još dug. Postoje ohrabrujući primjeri, ali više žena mora biti aktivno uključeno u donošenje odluka i bh. politiku.
Bilježimo femicid i rodno zasnovano nasilje, djeluje da nikad nismo bile glasnije, ali da istovremeno i nikad nije bilo više slučajeva nasilja nad ženama.
– Bosna i Hercegovina se bori sa uznemirujućom epidemijom nasilja, bilo u internetskom prostoru, ili van njega. Šokantne su procjene prema kojima je više od 60 žena lišeno života od strane njihovih tadašnjih ili bivših partnera u posljednjih šest godina, naglašavajući sumornu statistiku koja je vjerovatno i veća jer ne postoji zvanična statistika femicida u BiH. Drugim riječima, svakih pet sedmica jedna žena u BiH strada kao žrtva femicida. Nedavni femicid i dvostruko ubistvo u Gradačcu, potom femicid u Živinicama i pokušaj femicida u Bijeljini, skrenuli su pažnju na ovo užasno krivično djelo, kao ilustracija izostanka neophodne zaštite od rodno zasnovanog nasilja za žene i djevojke širom BiH.
Kako prevenirati femicid i nasilje nad ženama generalno?
– Femicid je rijetko izolovan incident, a u velikom broju slučajeva rezultat je godina nasilja koje je žrtva pretrpjela. Efikasna prevencija femicida zahtijeva holistički pristup. Jedan od imperativa je kriminalizacija femicida, u skladu sa Istanbulskom konvencijom, koju je BiH ratifikovala 2013. Međutim, potrebno je učiniti još i više na zaštiti žena i djevojčica. Svaki pojedinačni slučaj femicida i samoubistva mora biti službeno dokumentovan i objavljen. Potrebno je uspostaviti efikasne mjere za rano otkrivanje nasilja nad ženama koje može dovesti do femicida. Jednako tako, potrebno je unaprijediti multisektorsku saradnju između organa za provođenje zakona, socijalnih službi i drugih sektora u cilju jačanja prevencije i borbe protiv svih oblika rodno zasnovanog nasilja i pružanja specijalizovanih usluga. Rješavanje ovog problema zahtijeva prepoznavanje njegove ozbiljnosti i rješavanje osnovnih uzroka, uključujući diskriminaciju, rodne stereotipe i neravnotežu moći.
Spomenuli ste i nasilje na internetu kojem su, opet, najčešće izložene žene.
– Nova specifična oblast zabrinutosti je nasilje na internetu koje je preraslo u globalnu pošast koja zaslužuje veću pažnju i djelovanje. Pogađa 85% žena širom svijeta. Nasilje na internetu je stvarno nasilje, gdje devet od deset njegovih žrtava navodi da ovakvo nasilje šteti njihovom osjećaju blagostanja, a više od jedne trećine suočava se sa problemima iz sfere mentalnog zdravlja. Mišljenja sam da se ovom aspektu nasilja ne poklanja dovoljno pažnje, koju ono svakako zaslužuje. Vrijeme je da se direktno suočimo s ovim izazovima za sigurniju i pravedniju budućnost za sve.
“Šokantne su procjene prema kojima je više od 60 žena lišeno života od strane njihovih tadašnjih ili bivših partnera u posljednjih šest godina, naglašavajući sumornu statistiku koja je vjerovatno i veća jer ne postoji zvanična statistika femicida u BiH. Drugim riječima, svakih pet sedmica jedna žena u BiH strada kao žrtva femicida”
Ujedinjene nacije u našoj zemlji kontinuirano jačaju saradnju sa Sarajevo Film Festivalom, uvažavajući da on nije samo filmski događaj, već i kulturni fenomen. Kakve vas ideje spajaju?
– Sa preko 100.000 posjetilaca i više od 40 miliona eura za lokalnu ekonomiju svake godine, SFF nije samo snažan katalizator sarajevske raznovrsnosti i kulture, nego i važan ekonomski pokretač. Mnogo više od puke zabave, SFF se hrabro bavi gorućim društvenim pitanjima i njeguje dijalog o ljudskim pravima, a istovremeno je temeljni dio vizije Sarajeva kao UNESCO-vog kreativnog grada filma. Sarajevo je od 2019. dio ove prestižne mreže gradova, otvarajući mogućnosti za saradnju sa drugim kreativnim gradovima širom svijeta, kao i za promociju razvoja filmskih festivala, muzeja, novih programa zapošljavanja i razvoja vještina, te revitalizacije javnih prostora za dobrobit svih građana. Kao svojevrsno priznanje za ulogu SFF-a, Ujedinjene nacije su ponosni sponzor dodjele nagrade Srce Sarajeva za najboljeg reditelja od 2022., putem Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara UN-a, pod pokroviteljstvom UNESCO-a.
Znam da postoji još mnogo linkova između SFF-a, diplomatskog kora te UN agencija u BiH – možete li izdvojiti neke od njih?
– Festival je također moćna platforma za pitanja ljudskih prava i promociju dijaloga, uključujući i program Dana ljudskih prava, uz podršku Ambasade Kraljevine Nizozemske. Ove godine smo bili počašćeni što se online putem na SFF-u obratio i visoki komesar UN-a za ljudska prava, g. Volker Türk, kako bi prenio ključne poruke u kontekstu 75. godišnjice Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Nakon projekcije dokumentarnog filma Snajka: Dnevnik očekivanja, imala sam zadovoljstvo da se pridružim ambasadoru Kraljevine Nizozemske, g. Janu Waltmansu, i rediteljici dokumentarca Tei Vidović-Dalipi, u veoma zanimljivoj diskusiji na temu ljudskih prava.
Također, u sklopu programa Dana ljudskih prava, UNHCR BiH i IOM BiH su se udružili kako bi u interaktivnoj diskusiji okupili 30 mladih ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana, uključujući evropske ambasadore mladih. Odabrana je tema mješovitih migracionih tokova i upotreba terminologije u filmu, s ciljem podizanja svijesti i dijaloga o efektima raseljenja na ljude. Kroz partnerstvo sa organizacijama poput Zelenog kluba i UNDP-a BiH, SFF također poduzima značajne korake ka održivosti, s ciljem postizanja neutralnosti u emisijama ugljika, a po prvi puta je predstavljen i Zeleni paviljon. Ovogodišnje inicijative su uključivale konkurs „Filmovi za budućnost“, koji je podigao svijest o održivom razvoju među mladima u Bosni i Hercegovini, poticanjem mladih talenata da kreiraju kratke filmove na temu zaštite okoliša.
Posvećeni ste jačanju partnerstva između Ujedinjenih nacija u BiH, grada Sarajeva i SFF-a, te potičete sve širom zemlje da učestvuju u aktivnostima u okviru kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“, koja počinje 24. novembra. Simbolično, na završnoj večeri SFF-a, UN BiH je svima podijelio narandžaste trake, simbol borbe protiv femicida i solidarnosti sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja.
– Narandžasta traka, kakvu su nosili učesnici posljednje večeri Festivala, simbolizira svjetliju budućnost bez nasilja za sve žene i djevojke. Čak i malim koracima, svako može doprinijeti i napraviti razliku, jer svaki od malih koraka stapa se sa drugim koracima i podstiče promjene u mnogo većem obimu.
