Nedavno objavljeno

Rat spolova zbog klima-uređaja

Ljeto, sunce, visoke temperature, sparina... I dok je napolju 30 i više stepeni, na radnom mjestu se često smrzavamo, jer mnogi misle kako će “umrijeti od vrućine”. Kako se vi slažete s kolegama kada su u pitanju upotreba klima-uređaja i regulacija temperature zraka?

Zbog uticaja afričke anticiklone, visoke temperature stigle su mnogo prije zvaničnog početka ljeta. Mnogo nas je koji smo jedva čekali da poslije duge i snježne zime temperature konačno porastu, ali ima i onih koji postanu očajni dolaskom ljeta. Vrućina i sparina čine ih nervoznim i razdražljivim, slabo podnose porast žive u termometru i nastoje se rashladiti na sve moguće načine. Pa često i pretjerati s upotrebom klima-uređaja, rashlađujući kancelariju u tolikoj mjeri da podsjeća na Sibir, dok je vanjska temperatura blizu 40. podioka.

Svi imaju najmanje jednog radnog kolegu kojem je uvijek vruće, da bi najradije skinuo sve sa sebe. Kao što svi imaju najmanje jednog kolegu koji se uvijek smrzava, pa i tokom nepodnošljivih vrućina. Nije rijetkost da se ponekad vodi pravi rat: ko će imati poziciju kontrolora daljinskog upravljača klima-uređaja u kancelariji, a najčešće je to i rat spolova. Zašto?

Žene na udaru

Naučno je potvrđeno i dokazano da je ženama češće hladno na radnom mjestu nego muškarcima. A razlog je fiziološki. Mišići proizvode jednu trećinu tjelesne temperature, a žene posjeduju manje mišićne mase od muškaraca. Zatim, muškarci su često u odijelima i s kravatama, dok se žene odijevaju ležernije i otkrivena im je veća površina kože. Tako su vrat, ruke i noge na udaru hladnog zraka iz klima-uređaja, a naučnici tvrde da su posebno osjetljivi nožni zglobovi. I tako počinje kontranapad: tokom najtoplijih mjeseci u godini u uredima se mogu naći veliki šalovi, džemperi, pa čak i rukavice bez prstiju, koji se za radnog vremena više puta koriste i odlažu.

Mnogi ne znaju da nas hladnoća čini manje efikasnim na radnom mjestu. Profesor Alan Hedge, docent ergonomije na Univerzitetu Cornell, dokazao je da pri temperaturi od 29 stepeni Celzijusa dvostruko brže kucamo na kompjuteru nego kada je 20. Idealna temperatura na radnom mjestu trebala bi se kretati između 23 i 25 stepeni. Dugotrajno izlaganje hladnom zraku utiče na metabolizam, cirkulacija se usporava, kao i ostale aktivnosti u mišićima, krvnim sudovima i nervima. Nagli prelazak iz tople u hladnu sredinu dovodi do temperaturnog kolapsa: organizam se ne može adaptirati na naglu promjenu temperature te dolazi do šoka koji negativno utiče na zdravlje. Ako ste oznojeni, prehlada ili upala grla su neizbježne. Ljekari savjetuju da razlika između vanjske i unutrašnje temperature nikada ne bude veća od sedam do deset stepeni. Ako klima-uređaje ne koristimo kako treba, mogu se pogoršati problemi s artritisom, neuritisom i sinusima. Hladnoća u stanu može izazvati upalu uha, ukočenost mišića lica, ukočenost i bolove u vratu. Ukoliko dođe do ovakve blokade treba popiti magnezij i vitamine B grupe koji pozitivno djeluju na rad nerava i mišića.

Jedino je Japan riješio problem svojevrsnog rata zbog klima-uređaja kada je 2005. lansirao ekološku kampanju Cool Biz. U pitanju su dva jednostavna savjeta, tačnije preporuke: na radnom mjestu održava se konstantna temperatura oko 28 stepeni, a uposlenici oba spola na posao mogu doći ležernije odjeveni. A na zapadu ništa novo po tom pitanju, mnogo je kompanija sa strogim pravilima odijevanja, gdje je uvijek obavezno odijelo s kravatom, naravno – muškarcima. Čak i usred ljeta.


VRUĆINA I BOLEST

Svjetska zdravstvena organizacija predstavila je podatke o analiziranju uticaja klimatskih promjena na zdravlje čovjeka. Utvrđeno je da povećanje vanjske temperature od samo jednog stepena Celzijusa otežava prilagođavanje čovjeka na ambijent u kojem živi. A posljedica tog zatopljavanja je sve izraženija pojava infekcija i alergija.


KLIMA-UREĐAJ PROTIV ALERGIJE

Zbog sve toplijih ljeta, klima-uređaji su veoma prisutni u uredima i domovima, iako isušuju zrak i najčešće pretjerano rashlade prostorije. Grupa naučnika s Hannover Medical School tvrdi da uništavaju čak 80 posto alergijskih čestica, klica i spora, čineći zrak čistijim, te će osobe sklone alergijama mnogo lakše disati.


Važno je redovno čišćenje

Ako to ne učinite barem jednom godišnje, filter kroz koji izlazi rashlađeni zrak može postati idealno mjesto za razvoj štetnih mikroorganizama (bakterija ili gljivica) od kojih neki mogu izazvati i upalu pluća.

Latest Posts

Raport

spot_img