Bridž je jedna od najinteresantnijih igara koju je ljudski um izmislio. To je fascinantna igra koja za rekvizit koristi karte, ali nije hazardna, kockarska igra. Radi se o misaonom sportu koji razvija kognitivne vještine, potiče logičko i kritičko razmišljanje, te poboljšava socijalne vještine i timski rad među igračima. I na kraju, što bi za starije i one koji se panično boje Alzheimera moglo biti i na prvom mjestu, značajno umanjuje pojavu demencije u poznim godinama.
Sarajevski klub bridža osnovan je 25. 5. 2004, ali postoji mnogo duže. S radom je započeo još 80-ih godina 20. stoljeća, ponovo se aktivirao tokom rata i opsade Sarajeva, a datum osnivanja je zapravo posljednja registracija kluba kao udruženja građana jer u našem zakonu o sportu bridž ne postoji, iako je kao misaoni sport priznat je od Međunarodnog olimpijskog komiteta 1999. godine. Naš klub je član je krovnih udruženja World Bridge Federation i European Bridge League već 25 godina. Misaona priroda bridža spriječila ga je da postane olimpijska disciplina, no zato ima svoju vlastitu olimpijadu.
Zahvaljujući entuzijazmu članova kao što su Nizar Zaćiragić i Faruk Mašić puno početnika je savladalo osnovna pravila igre i najpoznatije konvencije licitacije i mnogi od njih već učestvuju na regionalnim turnirima. Međutim, broj igrača bridža kod nas još uvijek mali. U cijeloj Bosni i Hercegovini postoje samo tri kluba, u Sarajevu, Posušju i Banjaluci. Puno zemalja ima desetine hiljada registrovanih igrača koji znaju osnovna pravila i igraju bridž. Turska, na primjer, ima više registrovanih igrača nego BiH stanovnika, a SAD čak 25 miliona, što je četvrtina od 100 miliona registrovanih igrača u svijetu.
Članovi sarajevskog kluba bridža već godinama učestvuju na brojnim međunarodnim takmičenjima. Napredni igrači i igrači majstorskog ranga učestvuju na brojnim regionalnim i međunarodnim turnirima, a kursevi za početnike se održavaju više puta godišnje.
Uskoro će se, tačnije 15. i 16. novembra 2025. godine u svečanom salonu Sportskog centra Skenderija održati XV međunarodno parsko prvenstvo u bridžu, događaj koji zaslužuje medijsku pažnju. Učesnici, njih više od stotinu (lani ih je bilo 108), dolaze iz zemalja regiona, ali i nekih europskih zemalja.
Međutim, u sjeni tog značajnog događaja, 3. novembra održan je prvi damski turnir. Nije toliko spektakularan, za sada je samo na klupskom nivou, ali treba uzeti u obzir činjenicu da su u klubu u početku apsolutno dominirali muškarci, dok su sada od 55 članova čak 34 žene, tako da je i sama činjenica da dama ima dovoljno da se organizira turnir samo za njih veoma značajna.
Podatak da su žene brojnije u našem klubu je dosta neobičan, uzevši u obzir njihove obaveze na poslu i u porodici. Žene su uvijek igrale bridž, ali to je nekada bila elitna aktivnost manjine koja ima vremena. Sjetite se svih onih filmova u kojima stare dame imaju svoj dan za bridž. Danas se bridž jako demokratizirao, ali i promijenio i postao puno agresivniji. Igrati “damski” bridž u našem klubu bila je uvreda koju su upućivali muški igrači početniku koji ne razmišlja dovoljno i samo “baca” karte. Naši “profesori” traže od svih nas da ozbiljno shvatimo igru i da stalno napredujemo jer se bridž neprestano mijenja, stvaraju se nove konvencije (vrsta signalizacije pomoću sistema kartica kojim pokazujete partneru, ali i protivnicima, kakve karte imate u rukama). To zahtijeva puno učenja, ali, bez obzira na brojne obaveze dame se hrabro s tim nose. Bridž traži takvu koncentraciju da im to pomaže da se isključe iz svakodnevnih problema i opuste nakon stresnih situacija a, usput, istinski uživaju u ovoj igri neiscrpnog broja kombinacija.
Upravo to u bridžu cijeni Alma Mahić, koja kaže da je za nju bridž znači “poboljšano pamćenje, koncentraciju i vještine rješavanja problema, kao i društvenu interakciju, timski rad i ublažavanje stresa. To je mentalno stimulirajuća aktivnost koja može pomoći u održavanju zdravlja mozga i potencijalno odgoditi kognitivni pad. Kao partnerska igra, bridž uči komunikacijskim vještinama, timskom radu, saradnji i toleranciji, rasuđivanju i logici. Bridž zahtijeva od vas da analizirate informacije, napravite plan, a zatim prilagođavate taj plan u skladu s dodatnim informacijama tokom izigravanja”.
Jedna od najiskusnijih igračica našeg kluba, s najviše osvojenih medalja, ovako nam je opisala svoj odnos prema bridžu: “Bridž igram 14 godina. Do današnjeg dana, ta igra nije prestala da me fascinira i predstavlja i izazov i zadovoljstvo. Bridž je misaona igra koja zahtijeva, a samim tim i razvija, koncentraciju, sposobnost planiranja, kombinovanja i memorisanja. Omogućava konstantan lični razvoj i napredovanje u igri. Za razliku od svih ostalih igara kartama, značajno eliminiše uticaj sreće na rezultat jer se čak i kad dobijete jako loše karte rezultat poredi s rezultatom onih koji su imali istu podjelu kao vi. Pored toga, način na koji je igra osmišljena i regulisana obezbjeđuje fer igru, poštovanje partnera i protivnika i razvija zdrav takmičarski odnos uz stroge sankcije za nedozvoljena ponašanja za kartaškim stolom.
Socijalna korist je posljedica, ne samo koncepta igranja u paru, koja razvija snažne veze među partnerima, nego i turnirskog sistema igre, gdje se svaki put takmičite protiv svih parova na turniru. Ja sam igrajući bridž upoznala sjajne žene i muškarce, različitih dobnih grupa, vokacija i statusa i mnoge od njih smatram svojim prijateljicama i prijateljima. Redovno učestvujem na sva tri turnira u BiH (Sarajevo, Posušje i Banja Luka), a posebno zadovoljstvo mi predstavljaju putovanja na turnire u Hrvatskoj, prvenstveno u Split i Zadar.”
A o specifično ženskom aspektu dodaje: “U šahu, koji je kao i bridž misaona igra, žene i muškarci igraju potpuno ravnopravno, na svim nivoima, ali postoje i posebne kategorije za žene da bi se bridž popularizirao i povećalo učešće žena, kojih je među bridžistima još uvijek manje nego muškaraca. Bez obzira na to, žene u svijetu ostvaruju sjajne rezultate u bridžu. U našem najbližem okruženju, u Hrvatskoj i Srbiji, bridžistkinje ostvaruju značajne rezultate na međunarodnom nivou. U Sarajevu je, među trenutno aktivnim članovima kluba više žena. Naše članice se, pored sedmičnih turnira u klubu, takmiče i na bridž turnirima koje organizuju bridž klubovi iz Banja Luke i Posušja, te na turnirima u Splitu. Zadru, Dubrovniku, Pakracu, Puli, Novom Sadu.”
Međutim, ne smijemo zaboraviti ni čisto ludičku i socijalnu prirodu bridža, koju naglašava Amela Šišić: “Bridž je za mene spoj koncentracije, vježbanja uma i takmičarskog duha. On jača moje kognitivne sposobnosti, uči me strpljenju i logici, a svaka partija donosi dozu adrenalina i uzbuđenja. Najljepši dio svega su divni ljudi s kojima dijelim igru, osmijehe i prijateljstvo. Bridž nije samo igra – to je strast, izazov i druženje koje obogaćuje život.”
To, pored ostalog, cijeni i Amela Huskić: “Žene preko bridža stvaraju nova prijateljstva. Kako se igra u paru, to ženama daje osjećaj pripadnosti i zajedništva. Igranje u klubu je mjesto gdje mogu razmjenjivati iskustva uz smijeh i zabavu, što pozitivno utiče na mentalno zdravlje.” Upravo se Amela sjetila da je Martina Navratilova izjavila da se ne boji otići u nepoznat grad jer će u bridž klubu uvijek naći prijatelje, a jedna naša članica na studiju u inostranstvu ima upravo takvo pozitivno iskustvo. Više nije usamljena studentica u stranom gradu, izuzetno je obogatila svoj društveni život i čak se uključila u takmičarski sistem te zemlje.
Već smo napomenuli da je sarajevski klub član evropske krovne organizacije, koju čine članice iz 46 evropskih zemalja. U posljednjim godinama, nakon povećanja broja naših članova, puno aktivnije smo se povezali sa Evropskom Bridž Ligom (EBL), tijelom koje rukovodi, koordinira, organizuje i pomaže nacionalnim savezima i igračima bridža. EBL organizuje takmičenja na evropskom nivou za različite kategorije, između ostalog i za male nacionalne saveze, u koje se ubrajamo i mi. Pored toga, organizuju se timska i parska takmičenja za kategorije juniora, seniora, žena, mješovitih parova i sl. Zbog nedostatka bilo kakvog oblika finansijske podrške u našoj zemlji, bridžisti iz BiH iz sopstvenih sredstava finansiraju učešće na ovim događanjima, što naše učešće svodi na minimum. U okviru EBL smo ostvarili saradnju sa odborom za žene-bridžiste i imenovali svoju koordinatoricu za kontakt i saradnju, te sa odborom za bridžiste seniore.
Na kraju, čitava ova priča može se lijepo zaključiti riječima Dragane Glumac: “Bridž kao društvena igra jednako odgovara i introvertnim i ekstrovertnim osoboma, mladim i starijim, kao i invalidnim osobama. Zapravo odgovara svima onima čiji je um aktivan, traži stalnu analizu, metodičnost, promišljanje, koncentraciju, strategiju. Dokazano sprečava demenciju. Kako je partnerska igra, zahtijeva usklađivanje i poboljšanje komunikacije, odnosno kontinuirano učenje standardizovanih pravila koja predstavljaju određeni rječnik sporazumijevanja, koji ima prostora da se uvijek širi, tako da se s odgovarajućim partnerom može zajednički napredovati. Ono što je u bridžu zanimljivo je to i da s lošim kartama parovi mogu izvojevati pobjedu. Konačno u bridžu postajete svjesni relativnosti vremena i koliko god da ga igrate, nikad vam ne može dosaditi.
