Sve više ljudi u Bosni i Hercegovini postaje svjesno važnosti zdrave ishrane i pažljivog odabira namirnica. Povećana dostupnost organskih proizvoda, širenje ponude plant-based prehrane i rastući broj restorana sa zdravim opcijama svjedoče o ekspanziji svjesne prehrane i kod nas. Ipak, i dalje postoji mnogo prostora za edukaciju potrošača i bolji izbor namirnica. O tome smo razgovarali s nutricionisticom i farmaceutkinjom Selmom Gurdom, koja kroz svoje savjetovalište “Jabučica” pomaže ljudima da razumiju kako prehrana utiče na zdravlje i kako prepoznati kvalitetne proizvode u obilju dostupnih opcija.
Potrošači sve svjesniji, ali i dalje dominiraju ukus i cijena
“Velik broj ljudi u BiH sve više pazi na ono što unosi u organizam. Sve češće ćete čuti da neko traži organsku hranu, izbjegava procesirane proizvode ili bijelo brašno. Broj restorana, trgovina i proizvođača zdrave hrane također raste. Ipak, još uvijek je mnogo onih koji ne vode dovoljno računa o ishrani”, ističe Gurda.
Jedan od glavnih problema je što se prilikom kupovine prioritet često daje ukusu i cijeni, dok se manje pažnje posvećuje kvaliteti sastojaka. “Obzirom na tešku ekonomsku situaciju u zemlji, razumljivo je da jeftinija hrana često prevagne u odabiru. Međutim, edukacijom potrošača i jačanjem tržišta zdrave hrane, to se može promijeniti”, kaže nutricionistica.
Plant-based ishrana – trend ili potreba?
Prehrana bazirana na biljnim namirnicama sve je popularnija, ne samo među veganima i vegetarijancima, već i kod ljudi koji imaju zdravstvene probleme ili jednostavno žele zdraviji stil života. No, da li su ovakve promjene u ishrani zaista korisne?
“Plant-based ishrana ima brojne zdravstvene prednosti. Bogata je vlaknima, dobrim mastima i antioksidansima, te pozitivno djeluje na zdravlje srca i krvnih sudova, regulaciju tjelesne težine, nivoe glukoze i inzulina, poboljšava probavu i zdravlje crijeva. Mnogi koji prelaze na ovaj način ishrane primjećuju više energije i vitalnosti, jer su ovi obroci bogati mikronutrijentima, a istovremeno siromašni sastojcima koji uzrokuju pad energije”, objašnjava Gurda.
No, ključ uspjeha u plant-based ishrani je pravilan odabir kvalitetnih namirnica. “Proizvodi bi trebali dolaziti od odgovornih proizvođača s jasno istaknutim certifikatima. U BiH postoji nekoliko brendova koji se ističu po kvaliteti, a moji favoriti su Biona i Heljdaeko, jer dosljedno prate visoke standarde i ostaju vjerni svojoj misiji”, ističe nutricionistica.
Slanutak i grašak – nutritivno bogatija alternativa soji
Jedan od sve primjetnijih trendova u zdravoj ishrani je zamjena soje s nutritivno bogatijim namirnicama poput slanutka i graška. Ova promjena ima i zdravstvene i ekološke razloge.
“Soja je jedan od najčešćih alergena, a uz to, većina soje na tržištu je genetski modificirana. S druge strane, grašak i slanutak su znatno manje podložni genetskim modifikacijama. Osim toga, slanutak je bogatiji vlaknima i lakše probavljiv, što ga čini izvrsnim izborom”, objašnjava Gurda.
Promjene u prehrambenim trendovima ogledaju se i u zamjeni nekih vrsta masti zdravijim alternativama. “Kokosovo ulje, na primjer, sadrži sastojke koji se brže pretvaraju u energiju, podržava zdravlje mozga i podiže nivo ‘dobrog’ HDL holesterola”, dodaje.
Ova prehrambena revolucija nije zaobišla ni industriju zdravih proizvoda. “Biona, kao brend koji pratim i preporučujem, također prati ove promjene – nedavno su soju zamijenili slanutkom u recepturama svojih poznatih proizvoda Hambas, Vapaće i Kobaya”, zaključuje nutricionistica Gurda.
Zdrava ishrana nije samo prolazni trend – ona postaje stil života koji pozitivno utiče na zdravlje pojedinca, ali i na ekološku održivost. Edukacija potrošača i dostupnost kvalitetnih proizvoda ključni su faktori u ovoj promjeni koja, korak po korak, donosi velike benefite zdravlju našeg društva.
