Januar se često smatra najdužim mjesecom u godini, ali ne zbog broja dana, već zbog subjektivnog osjećaja svih nas.
Nakon decembarskih praznika i novogodišnjih proslava, mnogi ljudi se suočavaju s finansijskim poteškoćama zbog prekomjerne potrošnje. Januar često donosi stezanje kaiša, što može stvoriti osjećaj da traje vječno.
Sezonski afektivni poremećaj
Zimski mjeseci, uključujući januar, donose kratke dane, hladno vrijeme i manje sunčeve svjetlosti, što može utjecati na raspoloženje. Ovo stanje, poznato kao sezonski afektivni poremećaj (SAD), može učiniti da se vrijeme čini sporijim.
Decembar je ispunjen uzbuđenjem zbog praznika, druženja i poklona, dok januar donosi povratak svakodnevnim obavezama, što može biti demotivirajuće i učiniti da mjesec djeluje monotono i dugotrajno.
Pritisak novogodišnjih odluka
Nakon praznika, mnogi nemaju slobodne dane ili planirane odmore do proljeća, što stvara osjećaj da je januar beskrajan. Januar je mjesec kada ljudi postavljaju ciljeve i donose novogodišnje odluke, ali teškoće u njihovom ostvarivanju ili početni entuzijazam koji splasne može stvoriti osjećaj stagnacije.
Povratak na posao ili u školu nakon praznika može biti težak, posebno u kombinaciji s hladnim i mračnim danima.
Percepcija vremena
Psihološki, ljudi mjesec povezuju s izazovima, hladnoćom i sporim napretkom, što može učiniti da januar subjektivno izgleda duži nego što jeste. Iako januar može biti izazovan, mnogi koriste ovaj mjesec kao priliku za novi početak i postavljanje pozitivnih temelja za ostatak godine.
