Napisala Adla Kahrić
Prema Programu za okoliš Ujedinjenih nacija (UNEP), ekološki kriminal obuhvata sve ilegalne aktivnosti koje negativno utiču na okoliš, a čiji je cilj ostvarivanje koristi pojedinca, grupe ili kompanija od iskorištavanja, štete, trgovine ili krađe prirodnih resursa, uključujući, ali ne ograničavajući se na teška kaznena dijela i transnacionalni organizovani kriminal.
Skupština Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEA) je 2014. prepoznala ekološki kriminal kao dio transnacionalno organizovanog kriminala. Usvajanje navedene rezolucije predstavljalo je veliki korak za UNEP, koji sprovodi aktivnosti u oblasti zaštite okoliša, težeći očuvanju biološke raznolikosti i održivijem načinu života.
Postoje različiti tipovi ekološkog kriminala, a među najzastupljenijim su trgovina divljim vrstama, zagađenje, ilegalno ribarstvo, ilegalna sjeća drveća te ilegalno rudarenje. Ekološki kriminal ima negativni uticaj na prirodu i kao takav uzrokuje povećanje nivoa zagađenja, degradaciju staništa, smanjenje biološke raznolikosti te narušava ekološku ravnotežu. Šteta načinjena ekosistemima uzrokuje povećani rizik od bolesti, povećani uticaj klimatskih promjena, ekološke katastrofe, smanjen životni vijek te mnoge druge probleme koji utiču na zdravlje svih živih organizama.
Nezakonito iskorištavanje i trgovina divljim vrstama
Trgovina divljim vrstama je veliki ekološki zločin i obuhvata kršenje nacionalnog, regionalnog ili međunarodnog zakonodavstva koji štiti divlje vrste. Dakle, uključuje nezakonitu trgovinu divljim vrstama, ali i njihovo nezakonito ubijanje, trovanje ili krivolov.
Prema Agenciji za istraživanje okoliša (Environmental Investigation Agency), jedan od osnovnih izazova kada je riječ o kriminalu nad divljim vrstama jeste nedostatak snažnog odgovora pravosuđa, što je pogoršano korupcijom i nedostatkom resursa u borbi protiv takvog kriminala. Zbog navedenog, vlade posjeduju nacionalne legislative kako bi regulisali isto, ali i kako bi države zabranile posjedovanje, ubijanje, prodaju i prijevoz divljih vrsta. Štaviše, utvrđeno je da ilegalna trgovina divljim vrstama predstavlja jedan vrlo unosan posao sa procijenjenom vrijednošću od oko 40 milijardi konvertibilnih maraka, najčešće isplaniran i koordiniran od strane visokoorganizovanih transnacionalnih kriminalnih mreža. Štaviše, ekološki kriminal predstavlja jedan od brzo rastućih tipova organizovanog kriminala u svijetu.
Potražnja za proizvodima poput slonove kosti, tigrove kože ili roga nosoroga stvara snažan finansijski poticaj za krivolov i krijumčarenje te utiče na dosadašnje poduzete inicijative, aktivnosti i mjere u zaštiti i očuvanju ovih vrsta. Zbog potražnje za ovim dragocjenim proizvodima, koji u velikoj mjeri utiču na već ugrožene vrste, zastupljena je trgovina divljim vrstama. Ona se sastoji od prodaje i/ili razmjene divljih vrsta, bilo živih ili neživih primjeraka, dijelova ili derivata, te se dešava na svim razinama, od lokalne do globalne. S obzirom na ozbiljnost problema prekomjernog iskorištavanja vrsta putem međunarodne trgovine, bila je neophodna međunarodna saradnja koja bi spriječila ilegalni prijenos i iskorištavanje divljih vrsta. Navedena saradnja je inicirala potpisivanje Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES). Bosna i Hercegovina je prepoznala važnost ove konvencije te ju je ujedno i ratificirala.
Kao i sve članice CITES-a, i naša država je dužna da poštuje njegova pravila koja su vezana za trgovinu više od 36.000 zaštićenih vrsta. Ipak, postoji veliki broj životinja i biljaka koje se ne nalaze na CITES-ovoj listi, a kojima se podjednako trguje u svijetu. Također, CITES je limitiran na međunarodnu trgovinu, te time ilegalno iskorištavanje ili krivolov zaštićenih vrsta ne spada u isto.
Iako su poduzete različite mjere u smanjenju nezakonite trgovine divljim vrstama, ali i nezakonitog ubijanja, trovanja ili krivolova, ipak regulative nisu podjednako razvijene na globalnom nivou, što dovodi do velike zastupljenosti ekološkog kriminala.
Značaj biološke raznolikosti
Jasno je da navedene aktivnosti utiču negativno na okoliš, na floru i faunu, ali isto tako mogu negativno uticati i na ljudsko zdravlje. Biološka raznolikost je neophodna za sve procese kao i sav život na Zemlji, uključujući i ljude. Bez velike raznolikosti životinja, biljaka i mikroorganizama ne možemo imati zdrave ekosisteme na koje se oslanjamo. Zdravi ekosistemi su osnova zdravog života na planeti Zemlji, te čovjek ovisi o njima jer nam priroda pruža ono osnovno što je neophodno za egzistenciju, poput zraka, pitke vode, hrane, lijekova i mnogih drugih stvari koje nepromišljeno uzimamo i iskorištavamo.
Shvatajući značaj biološke raznolikosti, jasno je da sama tematika ekološkog kriminala ima važnu ulogu u očuvanju i zaštiti prirode, odnosno pružanju zdravije sredine za sve nas. Konvencija Ujedinjenih nacija o biološkoj raznolikosti (UNCBD) ističe neophodnost održivog korištenja resursa i održivog upravljanja prirodnim resursima kako bi se adekvatno zaštitila bioraznolikost uz angažman i djelovanje različitih interesnih strana.
Globalni okvir za biodiverzitet “Kunming-Montreal”, koji je usvojen u Montrealu u decembru 2022. godine, na 15. Samitu stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti, rezultirao je uspostavljanjem ambicioznih, ali neophodnih ciljeva koje države članice trebaju da ispoštuju do 2030. odnosno 2050. godine kako bi se postigao život u harmoniji s prirodom. Također i da iskorištavanje i trgovina divljim vrstama budu održivi, sigurni i legalni.
Bosna i Hercegovina je ratificirala Konvenciju o biološkoj raznolikosti, te je kao njena članica dužna da radi na ispunjavanju ciljeva okvira “Kunming-Montreal” koji predstavlja put ka održivijem i zdravijem životu za sve nas.
S obzirom na to da čovjek ovisi o prirodi, njenim dobrobitima i prirodnim resursima, neophodno je poduzeti značajne mjere u svrhu smanjenja ekološkog kriminala, koje će zauzvrat smanjiti njegov uticaj te time zaštititi biološku raznolikost, a naročito kada su u pitanju rijetke i ugrožene vrste.
Ovaj tekst je izrađen uz podršku projekta “Misli o prirodi!” koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj ovog materijala je isključiva odgovornost Global Analitike i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.
