Razgovarala Mersiha Drinjaković
Snimci Hamza Duraković i privatni album
Johanna Strömquist stigla je u Bosnu i Hercegovinu prije četiri godine. Pozicija ambasadorice bila joj je prva te vrste u diplomatskoj karijeri, a na ovu funkciju stigla je nakon vođenja Odjela za Južnu Evropu u Ministarstvu vanjske politike Švedske, u kojem je dotad radila pune dvije decenije. Iako joj je misiju obilježila pandemija, ambasadorica Strömquist ostavila je dubok trag u našoj zemlji, strastveno djelujući na najrazličitijim poljima. Danas, kad pakuje kofere i odlazi na novu poziciju u Istanbul, gdje će voditi konzulat svoje zemlje, kaže kako je odlazak iz jedne misije najgori dio diplomatskog života.
Kako se osjećate sada kada napuštate BiH?
– Uvijek je tužno napustiti mjesto u kojem ste proveli godine života razvijajući profesionalne odnose i prijateljstva, znajući da se sve bliži kraju. Iako sam ponosna na sva naša postignuća u posljednje četiri godine zajedno sa našim partnerima iz Bosne i Hercegovine, ponekad se to dešavalo u vrlo teškim okolnostima. Iskreno se nadam da je sada došlo vrijeme da se svi fokusiraju na reforme koje će donijeti dobrobit stanovništvu i zemlji u cjelini, umjesto političke nestabilnosti i blokada. Nedavno sam se našalila u jednom govoru rekavši da sebi dopuštam da nakon četiri godine kažem da mislim da ste vi u ovoj zemlji dovoljno uporni da postanete članicom EU-a u rekordnom roku ukoliko svi budete gurali u istom smjeru.
Šta vam je najviše priraslo srcu tokom života u Sarajevu?
– Upoznala sam mnogo impresivnih mladih ljudi u ovoj zemlji. To su ljudi koji rade u privatnom sektoru, kao i u organizacijama civilnog društva na pitanjima poboljšanja situacije u pogledu okoliša i klime, kao i na jednakim pravima za sve. Bilo je zaista zadovoljstvo raditi sa njima i podržavati njihove težnje na različite načine. Zaista vjerujem da su oni ti koji će povući ovu zemlju naprijed i pobrinuti se da više mladih ljudi ostane umjesto da odu u druge zemlje.
Sa kojim fokusom u svom diplomatskom mandatu ste ovdje obavljali svoj posao?
– Švedska podržava integraciju Bosne i Hercegovine u EU. To je zbog toga jer vjerujemo da će svima nama biti od koristi da zemlje ovog regiona uđu u EU. Uz izazove sa kojima se svijet suočava, zemlje u Evropi koje dijele iste vrijednosti moraju više sarađivati kako bi zajednički stvorili bolju budućnost za sve. Naš glas u svijetu je jači kada smo ujedinjeni. Moj mandat je stoga bio u velikoj mjeri usmjeren na podršku procesu integracije Bosne i Hercegovine u EU. Švedska je jedan od glavnih donatora ove zemlje i cilj naše cjelokupne podrške od 20 miliona eura godišnje usmjeren je na EU reforme u BiH. Jako mi je drago što je Bosna i Hercegovina u decembru prošle godine dobila status kandidata za članstvo u EU od strane 27 država članica EU. Nadamo se da će to dati novu energiju procesu.
Šta smatrate svojim velikim uspjehom tokom boravka u BiH?
– Diplomatski uspjesi obično nisu javni. Događaju se iza zatvorenih vrata pazeći da sve teče glatko. Uspjeh diplomate je kada su odnosi između njegove zemlje i zemlje domaćina dobri, a odnos između naše dvije zemlje je jako dobar. Što se tiče onoga što je vidljivo, ponosna sam na naš zajednički rad sa partnerima na aktivnostima koje se tiču okoliša i klime. Doprinijeli smo izgradnji postrojenja za pročišćavanje voda u mnogim dijelovima zemlje, osiguravajući ljudima čistu vodu i osiguravajući da rijeke ne budu zagađene. Također smo doprinijeli smanjenju onečišćenja zraka i smanjenju štetnih emisija, što je opet dovelo do uštede javnih sredstava i otvaranja novih zelenih radnih mjesta čineći javne zgrade energetski učinkovitijima. Također smo pomogli ljudima da svojim domovima zamijene stare sisteme grijanja koji zagađuju okoliš modernim, manje zagađujućim sistemima. Sve ovo su također važni koraci ka članstvu u EU.
Šta ste saznali o BiH što je za vas bilo neočekivano otkriće?
– Poznajem ovaj region prilično dobro pošto što sam 14 godina radila u susjednim zemljama i regiji kako za misije EU-a i UN-a, tako i za Ministarstvo vanjskih poslova Švedske. Moja posljednja funkcija prije imenovanja na poziciju ambasadorice bilo je mjesto direktorice za jugoistočnu Evropu u Ministarstvu vanjskih poslova u Stockholmu, tako da nije bilo previše neočekivanih otkrića. Jedna stvar koja me je pozitivno iznenadila jeste snaga i raznolikost švedsko-bosanskih odnosa. Doslovno nisam srela niti jednu osobu u ovoj zemlji koja ne poznaje nekoga u Švedskoj. Oduševila me je i bosanskohercegovačka dijaspora u Švedskoj. Veliko je bogatstvo u našem odnosu kada se oni angažuju na našim projektima. Naprimjer, imali smo nekoliko vrlo uspješnih mladih žena rođenih u vašoj zemlji koje su došle u Švedsku kao izbjeglice sa svojim roditeljima tokom rata, a učestvovale su kao govornice na našim događajima. Zaista su one veoma inspirativne. Ovdje je prisutno i dosta švedskih kompanija. Mnoge od njih pokrenuli su ili njima upravljaju Šveđani porijeklom iz Bosne i Hercegovine, i bilo je lijepo otkriće vidjeti kako su uspjeli kombinovati i spojiti najbolje od obje zemlje stvarajući nešto novo.
Švedska je zemlja koja gaji veliko prijateljstvo sa BiH – koliko su te veze produbljene za vrijeme vaše misije?
– Posjeta Princeze Victorije od Švedske i princa Danijela od Švedske te potpredsjednice Vlade na samom početku mog mandata baš mi je ostala u sjećanju kao jasan znak jakih, prijateljskih veza između naše dvije zemlje. Zaista je podigla naše odnose na jedan viši nivo. Ovakve posjete su jako rijetke i kraljevska porodica ih pomno bira. Kako sam informisana, Njeno Kraljevsko Visočanstvo i dalje sa velikim interesovanjem prati dešavanja u ovoj zemlji. Također sam ponosna da je sadašnji ministar vanjskih poslova Švedske, Tobias Billström, u proljeće bio u službenoj posjeti, i da je u tom momentu imao već dva sastanka sa ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinom Konakovićem od početka ove godine. Prethodna ministrica vanjskih poslova Švedske Ann Linde je tri puta bila u službenoj posjeti u periodu od 18 mjeseci. To dovoljno svjedoči o jakim vezama.
Šta će vam ostati u pamćenju?
– Ljubaznost i gostoprimstvo. Brojni ljudi koji ne odustaju od svojih snova i rade na tome da stvore nešto bolje za sve ljude u ovoj zemlji, bilo da se radi o okolišu, kulturi, poslovanju, vladavini prava, medijskim slobodama ili jednakim pravima za sve. Divim se tome da i dalje ne odustaju iako je s vremena na vrijeme veoma teško. Također će mi ostati u pamćenju da je švedski film prikazan na otvorenju Sarajevo Film Festivala kada je održan u punom sjaju prvi put nakon pandemije. Bilo je zaista posebno iskustvo upoznati svjetski poznatog režisera Rubena Östlunda, dobitnika dvije Palme u Cannesu, i organizovati večeru u njegovu čast u saradnji sa Festivalom.
Šta će vam nedostajati iz BiH?
– Kao prvo, naravno da će mi najviše nedostajati divni ljudi koje sam upoznala tokom ove četiri godine. Također će mi nedostajati nevjerovatna ljepota ove zemlje i blizina prirodi u Sarajevu. Jako volim da planinarim i skijam, tako da je za mene bio raj na zemlji živjeti ovdje gdje su sve te stvari na dohvat ruke. Toliko mi je drago što sam imala priliku da putujem po cijeloj zemlji i otkrivam njene različite dijelove i šarolikost njenih prirodnih bogatstava. Svaki od njih je fantastičan na poseban način. I naravno, jako će mi nedostajati moj mali vrt u rezidenciji koji sam zasadila tokom pandemije.
Kad biste mogli izdvojiti jedan važan događaj kojem ste aktivno svjedočili i bili sretni što se dešava, šta bi to bilo?
– Moram reći da je bilo toliko mnogo događaja, kako tužnih tako sretnih. Ukoliko bih ipak morala odabrati, rekla bih da se radilo o posjeti švedskog kraljevskog para Bosni i Hercegovini. Program njihove posjete pokazao je širinu i dubinu naših odnosa: od razvojne saradnje, preko političkih kontakata do dijaspore i investicija. Fantastično osoblje ambasade zajedno sa našim partnerima u ovoj zemlji je uložilo jako puno truda u ovu fantastičnu posjetu. I zaista je tako i bilo. S privatne strane, bila mi je čast da budem jedan od govornika na TEDx Ferhadiji. Govorila sam o tome koliko je modna industrija ozbiljan zagađivač okoliša, i šta švedski dizajneri i modni producenti zajedno sa istraživačima i inovatorima rade da to pokušaju promijeniti, kao i o tome šta svi mi možemo uraditi da smanjimo negativni uticaj modne inndustrije na klimu i okoliš. Toga ću se sjećati cijelog svog života.
Hoćete li nam se vratiti – u turističku posjetu?
– Jako se nadam da hoću!
