“Zagađenje životne okoline plastikom nije samo pitanje ekologije”, izjavila je Rosalie Mann, predsjednica udruženja No More Plastic. “Ono počinje čim nastane plastični proizvod, dakle mnogo prije nego što postane otpad, jer stvara mikroplastiku tokom svog životnog ciklusa. Problem je u tome što trenutno upotrebljavamo previše plastike, premašili smo razumni prag i stoga smo više izloženi mikroplastici.”
To ostavlja posljedice na naše zdravlje: studije su dokazale prisutnost mikroplastike u ljudskom tijelu (čak i u krvi ili placenti). Iako su istraživanja tek u povojima, postoje uzročne veze između plastike i lošeg imunološkog sistema ili porasta hroničnih bolesti, kardiovaskularnih bolesti, raka ili čak neplodnosti. Plastika ne zagađuje samo našu planetu; ona zagađuje našu krv i truje naš organizam. A žene su, kako objašnjava Rosalie Mann, na prvoj liniji.
Žene su biološki osjetljivije na onečišćenje plastičnim otpadom
“Žensko tijelo lakše apsorbira toksine iz hemikalija koje plastika sadrži jer je nivo estrogena i volumen masti veći u ženskom metabolizmu nego u muškom, što implicira veću osjetljivost na određene endokrine disruptore prisutne u plastici”, kaže Rosalie Mann u intervjuu za francuski Vogue. “Toksini se pohranjuju u salo (grudi, stražnjica, bokovi, bedra), a naročito tokom puberteta, menstruacije, trudnoće, dojenja ili menopauze. To direktno utiče na neplodnost, rak dojke, rak debelog crijeva ili hronične bolesti kao što su Crohnova bolest ili endometrioza. Endokrini disruptori odnosno ‘hormonski otrovi’ prisutni u plastici potiču gojaznost, dijabetes, neurološke bolesti i rani početak puberteta. Da ne govorimo o tome da su tokom trudnoće posljedice za plod vrlo zabrinjavajuće. Naučni podaci o ovoj temi rijetko se iznose u javnost. Žene su svakako više pogođene, no endokrini disruptori ne štede ni muškarce. Svjetska zdravstvena organizacija sumnja da su oni uzročnici hormonski ovisnih oblika raka poput raka testisa te da utiču na plodnost i kvalitet sperme.”
Plastika u kozmetičkim proizvodima…
Naše društvo podstiče žene da koriste sve vrste kozmetičkih proizvoda koji sadrže plastiku, smatra Mann. Pod pritiskom da moraju ostati lijepe i mlade, svakodnevno koriste kreme, šminku, lakove za nokte. Četvrtina žena u industrijaliziranim zemljama koristi do 15 različitih kozmetičkih proizvoda svaki dan. “Plastična ambalaža – čak i kada je napravljena od reciklirane plastike – kontaminira svoj sadržaj mikroplastikom, a da ne spominjemo da mnogi kozmetički brendovi dobrovoljno dodaju mikroplastiku u sastojke kozmetičkih ili higijenskih proizvoda. Ova mikroplastika nazvana ‘mikrozrnca’ nalazi se u pilinzima za lice ili tijelo, pastama za zube, šamponima, kremama za brijanje, kao i u šminki, lakovima za nokte, kremama za sunčanje ili dezodoransima.”
Zaključak: kada kupujete proizvod, pripazite i na ambalažu i na sadržaj. Prema najnovijem istraživanju Fondacije Plastic Soup, otprilike 83% proizvoda za zaštitu od sunca, 80% sredstava za dezinfekciju ruku, 71% šampona i 61% krema za lice sadrži mikroplastiku u svom sastavu.
… i sredstvima za higijenu
Žene također svaki mjesec koriste higijenske proizvode – a oni, upozorava Rosalie Mann, sadrže plastiku. “Tamponi sadrže do 6% plastike, a higijenski ulošci i do 90%. U Francuskoj, žena tokom svog života u prosjeku za vrijeme menstruacije koristi između 12.000 i 15.000 jedinica ovih higijenskih potrepština. Procjenjuje se, na temelju studije iz 2022. godine, da se iz tampona oslobodi prosječno 9,4 milijarde nanoplastičnih vlakana, odnosno prosječno 86 triliona vlakana tokom životnog vijeka korištenja. Kako je moguće da ovi proizvodi još uvijek sadrže plastiku kada znamo koliko taj materijal štetno djeluje na zdravlje žena? Da ne spominjemo da su socijalno ugrožene žene izloženije i ranjivije na ovo nevidljivo plastično onečišćenje, jer nemaju pristup sigurnim alternativama ili društvenim mogućnostima bez plastike, koje su još uvijek preskupe i rijetke na tržištu.”
Ženski ormari
Kad žene nose odjeću, donje rublje ili helanke od sintetičkih materijala, doživljavaju to nevidljivo onečišćenje jer pore kože upijaju mikroplastiku koja ih čini. “Poliester, najlon i akril druga su najveća grupa proizvoda izrađenih od fosilnih goriva. Dakle, nošenje ovih materijala na bazi plastike je kao nošenje fosilnih goriva! Kao potrošači, možemo odlučiti da ne kupujemo sintetičke materijale, kako zbog našeg zdravlja tako i zbog smanjenja zagađenja plastikom. Sada znamo da kada se odjeća pere, sintetički materijali oslobađaju mikročestice ili nanočestice koje odlaze u mora i okeane. Isti je slučaj i sa odjećom ili modnim dodatkom – u tom slučaju mikrovlakna se ispuštaju direktno u zrak.”
