Zabluda: Opasnost prijeti samo ženama u čijim su porodicama zabilježeni slučajevi karcinoma dojke.
Činjenica: Faktore rizika nije moguće identificirati kod gotovo 70% žena kojima je dijagnosticiran karcinom dojke. No kada se radi o historiji bolesti u porodici, situacija je slijedeća: ukoliko je srodnik prvog reda imao ili ima karcinom dojke, rizik od bolesti vam se gotovo udvostručuje. Ukoliko je dvoje najbližih srodnika oboljelo, rizik je još veći.
Zabluda: Nošenje grudnjaka pojačanog žicom povećava rizik od karcinoma dojke.
Činjenica: Tvrdnja da grudnjaci pojačani žicom pritišću limfni sistem što rezultira akumulacijom toksina i karcinomom dojke odbačena je kao naučno neutemeljena. Postoji opća saglasnost da ni tip grudnjaka ni stegnutost rublja ili druge odjeće koju nosite nema nikakve veze s rizkom od karcinoma.
Zabluda: Većina kvržica u grudima je kancerogena.
Činjenica: Gotovo 80% kvržica u grudima kod žena uzrokovana je benignim (nekancerogenim) promjenama, cistama i drugim uslovima. Doktori savjetuju ženama da prijave bilo kakve promjene, jer je od ključne važnosti što prije dijagnosticirati karcinom. Doktor može preporučiti mamografiju, ultrazvuk ili biopsiju kako bi se ustanovilo da li se radi o kancerogenim kvržicama.
Mit: Implantati u grudima mogu povećati rizik od karcinoma.
Činjenica: Prema istraživanju, žene sa implantatima u grudima nisu u većoj opasnosti od karcinoma dojke. No standardna mamografija nije uvijek djelotvorna kod žena sa implantatima, pa su ponekad potrebni rentgenski snimci kako bi se potpunije ispitalo grudno tkivo.
Zabluda: Sve žene imaju 13% šanse za obolijevanje od karcinoma dojke.
Činjenica: Rizik se povećava s godinama. U tridesetim godinama života šansu za dijagnozu karcinoma dojke ima 1 od 233 žene; rizik se povećava na 1 od 8 do 85. godine starosti.
Zabluda: Korištenje antiperspiranata povećava rizik od karcinoma dojke.
Činjenica: American Cancer Society odbacuje ovu tvrdnju, no priznaje da je potrebno još istraživanja. Jedno istraživanje naišlo je na tragove parabena u sitnom uzorku tumora. Parabeni koji se koriste kao konzervansi u nekim antiperspirantima, imaju slaba estrogenska svojstva, ali pomenuto istraživanje nije uspostavilo vezu između parabena i karcinoma dojke niti je u konačnici identificiralo otkud potiče paraben pronađen u tumorima.
Zabluda: Žene sa manjim grudima imaju manje šanse za obolijevanje od karcinoma dojke.
Činjenica: Veličina grudi nije ni u kakvoj vezi sa rizikom od obolijevanja od karcinoma dojke. Izuzetno velike grudi može biti teže ispitati kliničkim metodama koje je inače teže provesti, čak i mamografijom i magnetnom rezonancom. No sve bi se žene, bez obzira na veličinu grudi, trebale podvrgnuti rutinskim pregledima.
Zabluda: Karcinom dojke uvijek se javlja u vidu kvržica.
Činjenica: Kvržica može ukazati na karcinom dojke ili neki od brojnih benignih stanja, ali bi žene morale pratiti upozorenja na druge vrste promjena koje također mogu biti znakovi karcinoma, kao što su otekline, iritacija kože ili udubljenja u koži, bol u dojkama ili bradavicama, uvlačenje bradavica, crvenilo, stvaranje krastica ili zadebljanje kože oko bradavica ili na dojkama, kao i svaki iscjedak osim majčinog mlijeka.
Karcinom dojke također se može proširiti na limfne čvorove ispod pazuha i tu izazvati oticanje prije negoli je tumor u dojkama dovoljno velik da se može opipati. S druge strane, mamografija može otkriti karcinom dojke koji uopće nema vanjske simptome.
Zabluda: Karcinom se ne može dobiti nakon mastektomije.
Činjenica: Kod nekih se žena karcinom razvije nakon mastektomije, ponekad na mjestu ožiljka. Ili se proširi primarni karcinom. Postoji šansa, iako mala, da se karcinom razvije kod žena sa visokim rizikom kojima su grudi odstranjene kao profilaktična ili preventivna mjera. Profilaktična mastektomija smanjuje rizik od pojave karcinoma za, u prosjeku, 90%.
Zabluda: Kofein uzrokuje karcinom dojke.
Činjenica: Ne postoji uzročno-posljedična veza između konzumacije kofeina i pojave karcinoma dojke. Zapravo, neka istraživanja upućuju da kofein, ustvari, može smanjiti rizik. Zasad se ne može zaključiti da li osjetljivost grudi ima veze sa kofeinom.
Zabluda: Ukoliko ste u opasnosti od karcinoma dojke, ne možete učiniti više negoli čekati znakove
Činjenica: Mnogo toga žene mogu poduzeti kako bi umanjile rizik, uključujući smanjenje tjelesne težine ukoliko je prekomjerna, redovno vježbanje, smanjenje ili potpuno obustavljanje konzumacije alkohola, te redovno praćenje vlastitog tijela, klinička ispitivanja i mamografiju. Prestanak pušenja također ne bi škodio.
Neke se žene odlučuju za profilaktičnu mastektomiju kako bi umanjile rizik za oko 90%. Mogu se poduzeti i druge proaktivne mjere poput redovnih magnetnih rezonanci, istraživanja kemoprevencije tretmanima poput tamoxifena, te učešće u kliničkim ispitivanjima.
Zabluda: Godišnja mamografija izlaže vas zračenju koje povećava rizik od karcinoma.
Činjenica: Iako je istina da se u mamografiji koristi zračenje, količina je toliko mala da je bilo kakav rizik vezan uz to sićušan u poređenju sa ogromnim preventivnim koristima koje nosi pregled. Mamograf može detektirati kvržice mnogo prije nego što se one mogu osjetiti ili na drugi način primijetiti, a što se ranije kvržice otkriju, to su bolje šanse za preživljavanje. Ženama starijim od 40 godina preporučuje se mamografija svakih godinu do dvije.
Zabluda: Ukoliko je nalaz mamografije negativan, nemate se više oko čega brinuti.
Činjenica: Uprkos njihovoj važnosti za pregled i dijagnozu, mamografi ne detektiraju karcinom u 10 do 20% slučajeva. To je razlog zašto su klinička ispitivanja i, u nekoj mjeri, individualno opipavanje vlastitih grudi ključni dijelovi procesa.
Zablude: Žene prekomjerne tjelesne težine jednako su izložene riziku od karcinoma dojke kao i druge žene.
Činjenica: Prekomjerna tjelesna težina, ili gojaznost, povećava rizik od karcinoma dojke, naročito ukoliko ste prošli menopauzu i/ili ste se udebljali u kasnijoj fazi života.
Zabluda: Karcinom dojke se može spriječiti.
Činjenica: Nažalost, ne. Iako je moguće identificirati faktore rizika (kao što su historija bolesti u porodici i naslijeđene genske mutacije) i napraviti promjene u stilu života koje mogu umanjiti rizik (smanjiti ili eliminirati konzumaciju alkohola, smanjiti tjelesnu težinu, redovno vježbati i podvrgavati se pregledima te prestati pušiti), gotovo 70% žena kojima je dijagnosticiran karcinom dojke nema faktore rizika koji se mogu identificirati, što znači da se bolest javlja nasumice i prema do sada neobjašnjenim faktorima.
