Napisala Mersiha Drinjaković
Snimio Nikola Blagojević/Spektroom
Već decenijama se Sarajevo nosi sa problemom lošeg kvaliteta zraka sa tri glavna faktora zagađenja: emisije zagađujućih tvari (saobraćaj, ložišta, industrija), geografski položaj (kotlina okružena planinama) i temperaturna inverzija (naročito zimi). Intenzivirana gradnja visokih zgrada proteklih godina je situaciju pogoršala te zagušila ventilacione kanale kojima je svjež zrak doticao u grad.
Još prije dvije godine napravljena je studija “Zeleni akcioni plan Kantona Sarajevo: Studija o urbanim ventilacionim koridorima i uticaju visokih zgrada”. Ovo sveobuhvatno istraživanje napravio je tim iz WS Atkins International Limited, u okviru pripreme Zelenog akcionog plana za Kanton Sarajevo, finansiranog iz grant sredstava Vlade Japana, uz provedbu putem EBRD-a.
Preporučene mjere
Najvažniji ciljevi ove studije bili su: provođenje analize mogućeg uticaja na strujanje i kvalitet zraka u sarajevskoj kotlini formiranjem novih ventilacionih koridora za vjetar, te identifikacija područja/koridora na kojima bi trebalo ograničiti gradnju visokih zgrada kako bi se poboljšali dotok svježeg zraka i kvalitet zraka u cijeloj kotlini. Vlast u Kantonu Sarajevo trebala bi kao jedan od prioriteta imati upravo očuvanje zračnih koridora glavnog grada. Zaključak obimne studije jeste da prisustvo visokih zgrada u blizini koridora umanjuje propusnost vjetra, što opet umanjuje dotok svježeg zraka u koridore i dalje u sarajevsku kotlinu.
Izvođač studije predlaže mjere kako bi se zaštitili postojeći pravci kojima se koridori snabdijevaju zrakom, kao i kako bi se spriječio negativan uticaj novih zgrada na strujanje zraka koridorima. Mjere uključuju: sprečavanje gradnje novih zgrada u zoni od 20 metara od obale rijeke Miljacke i ruba glavne saobraćajnice s obje strane koridora, ograničavanje visine zgrada na 20 metara (P+6) u zoni od 200 metara s obje strane glavnih ventilacionih koridora, primjena tehničkih smjernica za prostorno planiranje i projektovanje objekata s ciljem poboljšanja strujanja zraka, sprečavanje izgradnje duž koridora Alipašina ulica – Skenderija u zoni od 20 metara na desnoj strani ceste, sprečavanje gradnje na površinama parka na lijevoj strani ceste, sprečavanje gradnje novih zgrada u zoni od 20 metara s obje strane Južnog koridora, te sprečavanje gradnje novih zgrada na površini od 30 metara s obje strane ventilacionih koridora Alipašino Polje 1 i Alipašino Polje 2.
U Sarajevu je u januaru ove godine najavljeno osnivanje Centra za upravljanje kvalitetom zraka, organizacione jedinice koja će preuzeti najveći dio aktivnosti kada je u pitanju problematika zagađenja zraka. Navedeno je kako bi funkcije Centra bile praćenje kvaliteta zraka, izrada stručnih izvještaja i podloga za prostorno planiranje, prognoze nivoa zagađenosti zraka, kalibracija matematičkog modela i predviđanje stanja kvaliteta zraka za različite situacije uz upotrebu savremenih tehnologija, komuniciranje s građanima, pravovremeno upozoravanje na povećanje koncentracije pojedinih polutanata. Zasad još nemamo rezultata, ali znamo da su Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i Švedska osigurali 1,5 miliona eura za zamjenu peći na ugalj i ostala čvrsta goriva. Cilj je smanjenje zagađenosti zraka u Kantonu Sarajevo, posebno u naseljima gdje su dominantni izvori zagađivanja kućna ložišta na čvrsta goriva. Sporazum o finansiranju na projektu povećanja energetske efikasnosti kroz subvencioniranje zamjene peći na ugalj i ostala čvrsta goriva certificiranim pećima i toplotnim pumpama u domaćinstvima u Kantonu Sarajevo potpisali su predstavnici Ministarstva i UNDP-a polovinom septembra.
UNDP će implementirati aktivnosti u okviru projekta “Zeleni ekonomski razvoj”, koji finansira Švedska, a koji je posvećen kreiranju uslova za investicije u povećanje energijske efikasnosti javnih objekata kako bi se ostvarile budžetske uštede, povećao broj “zelenih radnih mjesta”, poboljšao komfor za korisnike i reinvestirala ušteđena sredstva, što doprinosi privrednom napretku zemlje i očuvanju životne sredine. Prema nezvaničnim procjenama, oko 30.000 domaćinstava u Kantonu Sarajevo koristi ugalj i druga čvrsta goriva za grijanje.
Primjeri dobre prakse
Postoje u svijetu primjeri dobre prakse, poput Stuttgarta, glavnog grada njemačke pokrajine Baden-Württemberg, koji je smješten u strmoj dolini rijeke Neckar. Krajolik ovog grada odlikuju niske brzine vjetra i slaba cirkulacija zraka. Razvoj na padinama doline spriječio je kretanje zraka kroz grad, što je pogoršalo kvalitet zraka i doprinijelo stvaranju efekta urbanih toplotnih ostrva. Za regiju Stuttgarta, kako se navodi u studiji “Zeleni akcioni plan Kantona Sarajevo: Studija o urbanim ventilacionim koridorima i uticaju visokih zgrada”, napravljen je Klimatski atlas u kojem je prikazana raspodjela temperature i strujanja hladnog zraka prema topografiji grada i korištenju zemljišta. Atlas sadrži mape koje pokazuju strujanje regionalnih vjetrova, protok hladnog zraka, koncentracije zagađenja zraka, i druge relevantne informacije koje su neophodne planerima koji planiraju mjere za optimizaciju urbane klime koje bi se mogle koristiti u pripremi novih projekata i projekata rekonstrukcije. Više od 60% područja grada su zelena područja, a više od 39% ukupne površine je zaštićeno, što je najviši procenat u Njemačkoj. Održavanje dolina slobodnim od građevinskih zahvata je dobro obrazložena politika, s obzirom na to da aspekti očuvanja pejzaža i prirode također doprinose jačanju argumenata vezanih za urbanu klimatologiju.
I dok završavamo ovaj tekst, pratimo očitanja o kvalitetu zraka na najbližoj mjernoj stanici, onoj kod sarajevske Vijećnice: indeks kvaliteta zraka 153. Potom slijedi dodatno upozorenje: “moguća pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje. Sljedeće grupe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske fizičke aktivnosti: plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe. Produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali.” Šta li nas tek čeka ove zime?
