Senzacionalistički medijski sadržaji, neutemeljene informacije na društvenim mrežama, lažne vijesti – sve to ostavlja posljedice po naš duševni mir i narušava psihičko zdravlje, a kako to izbjeći, pitali smo profesoricu psihologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Dženanu Husremović
Napisala Mersiha Drinjaković
Nemojte paničiti. Nema prostora za paniku. Samo bez panike, molim vas. Jasno, panike ne treba biti, ali sve ono što čujemo i vidimo u medijima i na društvenim mrežama ostavlja posljedice po naš duševni mir. Ne samo zbog straha od koronavirusa već i svih posljedičnih događanja, a u osnovi svega je strah da je situacija izvan naše kontrole. Profesorica psihologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Dženana Husremović kaže kako svi imamo potrebu da kontroliramo i utičemo na ono što nam se dešava. “Čak i u situacijama u kojima ishod ne zavisi od nas, mi vjerujemo da ipak možemo uticati na ono što nam se događa. Stres (i trauma) javljaju se onda kada smo u situaciji koja nam nije poznata, s kojom ranije nismo imali iskustvo i kada imamo dojam da se raspoloživim repertoarom ponašanja ne možemo iznijeti sa tom situacijom na željeni način.”
Izloženost neprovjerenim sadržajima
Profesorica Husremović navodi kako je poznati hrvatski psiholog Boris Petz još 1973. godine, odmah nakon epidemije velikih boginja, u tadašnjoj publikaciji Revija za psihologiju objavio članak pod nazivom “O različitom stavu javnosti prema zaraznim bolestima i saobraćajnim nesrećama”. U njemu je, kaže ona, kroz jednostavno ispitivanje upravo pokazao da su nepoznatost, neizvjesnost i osjećaj nemogućnosti kontrole nad situacijom razlozi uznemirenosti, stresa i panike u ovakvim situacijama.
I zato je jako važno da zbog velike izloženosti medijskim sadržajima novinari odgovorno izvještavaju o koronavirusu, jer ovo, nije, kaže prof. Husremović, ni vrijeme ni mjesto za senzacionalizam. “Za sve nas važi praćenje uputa stručnjaka zaduženih za suzbijanje epidemije. Najbolji način da pomognete sebi i svojoj okolini je da slušate provjerene informacije i pratite date upute.”
S druge strane, osjećaj straha od nepoznatog, nemoći, vodi u anksioznost i napade panike. Neki ispoljavaju frustraciju kroz ljutnju, drugi gube miran san, treći se teško koncentrišu na svakodnevne obaveze, četvrti se povlače u sebe zamišljajući najstrašnije scnarije… I sve ide u krug. “Sebi možete pomoći i tako što ćete praviti pauze od čitanja ili slušanja novih priča. Važno vam je da pratite zvanične informacije i upute. Isto tako, posvetite se aktivnostima u kojima uživate ili koje ste možda ostavili po strani. Ukoliko imate djecu školskog uzrasta, radije se posvetite njihovom učenju nego da sjedite pred televizorom, držite mobitel u rukama i pratite svaku objavu.”
Svijetom se šire zabrane, ograničenja, vanredna stanja, te je teško oteti se svojevrsnoj psihozi koja je zavladala među ljudima. Iz Svjetske zdravstvene organizacije upozorili su kako pandemija utiče na psihičko zdravlje ljudi, te savjetovali izbjegavanje gledanja, čitanja i praćenja vijesti koje mogu izazvati anksioznost i stres.
Hrvatski naučnik Ivan Đikić pojasnio je zašto je panika opasnija od koronavirusa. “Ne treba paničariti zbog izjava u javnosti koje kod ljudi stvaraju strah, nelagodu i osjećaj nemoći. Takve izjave nalaze se u porukama tipa: Zatvorit ćemo granicu između naše zemlje i Italije ili Austrije; Zaštitit ćemo sebe, Stiže smrtonosni virus za koji nemamo nikakvog lijeka. Sve te izjave dovele su do paničnih reakcija kod ljudi koje im više štete nego što koriste… Kada se panika proširi, ljudi se ponašaju iracionalno pa na svaki mali kašalj ili proljev misle da imaju koronavirus.”
Stručnjaci širom svijeta poručuju kako treba reducirati vrijeme na društvenim mrežama jer se vijesti koje se šire putem, primjerice Facebooka, često pokažu neutemeljenim, a rezultat je bespotrebna panika. Psiholozi su već imali prijavljene slučajeve napada panike jer su korisnici društvenih mreža prehladu i gripu pomiješali sa koronavirusom. “Ova situacija nam zorno pokazuje da smo svi dio jedne zajednice i ponašanje svakoga od nas doprinosi kvaliteti odgovora čitave zajednice. Svako od nas svojim odgovornim ponašanjem i solidarnošću može doprinijeti da zajednica što efikasnije prebrodi trenutnu krizu”, kaže profesorica Husremović. Na kraju, dodaje i možda najvažniju činjenicu koju trebamo imati na umu: “Ključna stvar je – samo ako budemo pametni, solidarni i shvatili da se u ovim situacijama treba slušati znanost, nećemo biti u panici.”
Gracija 390, 20.3.2020.
