Dobro je poznato da ishrana ima ključnu ulogu u našem zdravlju i dobrobiti. Međutim, kako vrijeme prolazi, sve više učimo o njenoj važnosti za socijalno, emocionalno i mentalno zdravlje.
Istorijski gledano, mentalna stanja liječila su se uglavnom psihijatrijskim terapijama, poput savjetovanja, lijekova, a ponekad i hospitalizacije. No, danas novo područje, poznato kao nutricionistička psihijatrija, ističe uticaj ishrane na mentalno zdravlje. Cilj mu je da podrži liječenje mentalnih poteškoća kroz promjene u ishrani i načinu života.
Crijeva su „drugi mozak“
Hrana koju konzumiramo može uticati na mozak putem probavnog trakta, koji je usko povezan s mozgom. Crijeva su dom trilionima mikroorganizama koji obavljaju brojne važne funkcije, uključujući sintezu neurotransmitera. Ovi hemijski spojevi prenose signale u mozgu i reguliraju san, bol, apetit, raspoloženje i emocije.
Zbog složenih interakcija između crijeva i mozga, crijeva se često nazivaju „drugim mozgom”. Stručni naziv za ovu povezanost je osovina crijeva i mozga.
Neka istraživanja sugeriraju da ishrana utiče na zdravlje crijevne mikrobiote, što posljedično može uticati na mozak, a time i na mentalno i emocionalno zdravlje.
Prehrambeni obrasci povezani s poboljšanim mentalnim zdravljem
Uravnotežena ishrana bogata hranjivim tvarima može biti najbolji način za poboljšanje raspoloženja. Istraživanja pokazuju da je veći unos voća i povrća povezan s boljim mentalnim stanjem, nižim nivoom stresa i većim zadovoljstvom životom.
Preporučuje se fokusiranje na cjelovitu hranu bogatu proteinima, vlaknima i zdravim mastima. Ako niste sigurni odakle da počnete, mediteranska ishrana može biti dobar izbor. Naučna istraživanja i zdravstvene organizacije često preporučuju ishranu sličnu mediteranskoj zbog njenog pozitivnog učinka na zdravlje crijeva i smanjenje rizika od depresije.
Naprimjer, pregled iz 2019. godine pokazao je da ishrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i mahunarkama, a siromašna crvenim i prerađenim mesom, može smanjiti rizik od depresije za 10 %.
Mediteranska ishrana podrazumijeva povećan unos:
- voća
- povrća
- ribe
- orašastih plodova
- mahunarki
- maslinovog ulja
- mliječnih proizvoda.
- Istovremeno, smanjite unos:
- pržene hrane
- mesnih prerađevina
- zaslađenih pića
- peciva.
Također, preporučuje se konzumacija hrane koja može smanjiti upalu i stres u tijelu, kao što su:
- namirnice bogate vlaknima
- voće i povrće
- nezasićene masti
- fermentirana hrana.
Izvor: Healthline
