Novembar, mjesec posvećen podizanju svijesti o zaštiti zdravlja muškaraca je na izmaku, ali inicijative koje Movember pokret zagovara, među kojima je vodeća važnost redovnih samopregleda i preporučenih pregleda za prevenciju, rano otkrivanje i uspješnije liječenje zloćudnih oboljenja; raka testisa i raka prostate, trebaju biti podržane tokom cijele godine.
Koliko se svijest o važnosti pregleda u našoj zemlji mijenja, zbog kojih se problema najčešće muškarci javljaju urolozima, koja dijagnostika i pregledi se preporučuju u odnosu na životnu dob, razgovarali smo sa prim. mr. sc. Vladimirom Bekavacem, dr. med. i specijalistom urologije na Klinici za urologiju SKB Mostar, koji je o ovoj temi govorio na stručnom skupu “Čuvajmo muško zdravlje“, uz podršku kompanije Alkaloid BiH, održanom u Mostaru.
Koja su najčešća oboljenja muškaraca s kojima se vi susrećete?
Movember je pokret obilježavanja studenog (novembra) kao mjeseca zaštite zdravlja muškarca. Najveći interes je populaciju informirati o zdravstvenim problemima koji pogađaju muškarce kao što su rak prostate i rak testisa te na često zanemarenu problematiku vezanu uz mentalno zdravlje i samoubojstva muškaraca. U urološku ambulantu najčešće se javljaju muški pacijenti zbog simptoma povezanih s benignom hiperplazijom prostate.
Najčešće oboljenje
Koja životna dob se smatra rizičnom za najčešća oboljenja?
Rak prostate je najčešći novodijagnosticirani rak muškaraca. U gotovo 90% slučajeva pojavljuje se kod muškaraca starijih od 60 godina, a njegova je incidencija u porastu. Rak testisa češće se javlja kod mlađih muškaraca i to u preko 80% slučajeva prije pedesete godine života. U usporedbi s drugim malignim bolestima kod muškaraca, prognoza raka testisa je vrlo dobra – petogodišnje preživljenje procjenjuje se na oko 95%.
Šta je benigna hiperplazija prostate i koliko je česta?
Smatra se da skoro polovica muškaraca starijih od 65 godina ima urinarne simptome ili smanjen protok urina zbog benigne prostatične hiperplazije (BPH). BPH nastaje zbog prekomjernog povećanja broja prostatičnih stanica čime se središnji dio prostate progresivno uvećava. Rezultat je da se dio uretre koji je okružen prostatom sužava što ima za posljedicu smanjen protok iz mokraćnog mjehura. Pacijenti zamjećuju kako im je mlaz mokrenja oslabljen te kako nedostatno prazne mjehur. Navedeni simptomi mogu značajno poremetiti kvalitetu života.
Rizikofaktori
Postoje li rizikofaktori: genetika, način života i ishrane?
Uzrok BPH nije u potpunosti razjašnjen. Smatra se kako hormonske promjene koje dolaze sa starenjem i uključuju snižavanje razine testosterona i povišenje razine dihidrotestosterona mogu stimulirati rast prostate. Postoji obiteljska predispozicija za BPH. Debljina i nedostatak fizičke aktivnosti mogu povećati rizik od BPH. Od namirnica koje mogu imati negativan učinak na prostatu preporuka je izbjegavati pretjerano začinjenu hranu i alkohol, pripaziti na unos kofeina i unos soli te ograničiti konzumaciju mesa i mliječnih proizvoda.
Koji su simptomi raka testisa, a koji raka prostate?
Bezbolna kvržica ili otvrdnuće testisa najčešči je rani simptom raka testisa, a vrlo mali broj pacijenata u početku osjeća bol u testisu. Od drugih simptoma koji se mogu javiti su bolna ejakulacija i krv u spermi te bol u predjelu trupa, donjem dijelu trbuha i preponama i donjem dijelu leđa što najčešće ukazuje na uznapredovali stadij. Kod raka prostate simptomi bolesti javljaju se kasno, najčešći simptomi koji dovode pacijenta liječniku su otežano mokrenje, učestalije mokrenje, isprekidan mlaz, prisutnost krvi u mokraći i u spermi, problemi s erekcijom, bolna ejakulacija, bolnost u donjem dijelu leđa, u kasnijoj fazi bolesti mogu se javiti gubitak teka, mršavljenje i slabost.
Važnost samopregleda
Koliko često treba raditi samopregled testisa i u kojoj životnoj dobi početi sa samopregledima? Kome se obratiti dalje i koje vrste pregleda slijede?
Samopregled testisa trebalo bi raditi najmanje jednom mjesečno. Bitno je započeti sa samopregledom u najranijoj dobi, u početku puberteta, a najkasnije od 15. godine života. Opipa li se neki čvor ili kvržica, ne treba paničiti, nije svaki čvorić tumor, ali ga ne treba ni zanemariti, već je nužno javiti se liječniku. Kako bi se otklonile sumnje o čemu se radi, potrebno je učiniti klinički pregled i ultrazvuk testisa.
Opipa li se neki čvor ili kvržica, ne treba paničiti, nije svaki čvorić tumor, ali ga ne treba ni zanemariti, već je nužno javiti se liječniku
Gdje se možemo informisati kako se ispravno radi samopregled?
Najtačnije informacije o načinu obavljanja samopregleda mogu se dobiti u svakoj urološkoj ambulanti kao i kroz programe edukacije kojima se obilježava ovaj mjesec.
Koja se dijagnostika prijemjenjuje, te da li je PSA testove dovoljno raditi jednom godišnje?
U dijagnostici se u početku koriste digitorektalni pregled, ultrazvučni (transabdominalni i transrektalni) pregled te određivanje razine PSA (prostata specifični antigen) iz krvi. Ukoliko se na osnovu navedenog posumnja na postojanje raka prostate, dalje je potrebno uraditi multiparametrijski MR prostate te biopsiju prostate zbog dobivanja uzorka i patohistološke analize. Urolozi u Bosni i Hercegovini, kao i urolozi u okruženju, preporučuju vađenje nalaza PSA s navršenih 50 godina, a u slučaju pozitivne obiteljske anamneze s navršenih 40 godina. Uobičajeno je raditi nalaze PSA jednom godišnje što bi trebalo biti dostatno. U slučaju graničnih ili viših vrijednosti PSA, ovisno o procjeni urologa i zbog praćenja dinamike vrijednosti PSA, oni se mogu i češće raditi u pravilnim vremenskim intervalima (3 do 6 mjeseci).
Motivacija za brigu o zdravlju
Zbog čega muškarci često izbjegavaju redovne samopreglede i preglede te kako ih motivisati da briga o zdravlju postane rutina i obaveza?
Način odgoja, neinformiranost, percepcija kako se takve stvari događaju nekom drugom kao i strah od suočavanja s potencijalnom malignom bolesti dovode do izbjegavanja samopregleda i pregleda. Najbolja motivacija za brigu o zdravlju može se provesti kroz različite oblike promocije i edukacije kao što su Klinika za urologiju SKB Mostar i Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, kroz predavanja održana ovog mjeseca, sa zajedničkim nazivom Čuvajmo muško zdravlje, dali svijetli i pozitivan primjer.
