Jeste li čuli za psiho-neuroimunologiju? Možda upravo odgovore ove nauke trebate

Nos curi, u glavi tutnja, gutanje izaziva bol: blaga prehlada. Zašto upravo sad? Jer imate puno stresa na poslu? Jer umjesto na fitnessu, slobodne večeri sve češće završavate pred televizorom? Ili se jednostavno pojavio jak virus koji je skoro svakog oborio s nogu?

Na ovakva pitanja odnedavno postoje precizni odgovori, koje ispituje relativno mlada nauka psiho-neuroimunologija. A njenim najnovijim studijama došlo se do rezultata da upravo nevjerovatno jednostavne stvari odlučuju o tome da li ćemo zimu “preletjeti” zdravi i čili ili ćemo svakih nekoliko sedmica odležati u krevetu. Naprimjer, ovisno o tome imamo li dobre prijatelje ili odvajamo li vrijeme za stvari koje nas čine sretnim.

Londonski istraživači su zaključili da ljudi koji svoju svakodnevnicu češće ocjenjuju kao sretnu i zadovoljavajuću, imaju osjetno manju količinu kortizola, hormona stresa, u krvi u odnosu na one koji su uglavnom potišteni. Visoki udio kortizola dugoročno slabi imunološki sistem i povećava sklonost visokom pritisku i dijabetisu. Američki naučnici otkrili su sličnu povezanost: osobe čijim osjećajima i sjećanjima pretežno upravlja lijeva strana mozga (ujedno zadužena za pozitivna raspoloženja), pri napadu gripe grade mnogo više antitijela nego oni čija je “negativnija” desna polovica mozga (koja također dominira i kod depresija) bila aktivnija.

Dakle, naše misli i osjećanja mogu imati odlučujući uticaj na odbrambenu snagu organizma. Na svu sreću, naučnici ne nude samo brojke, datume i laboratorijske vrijednosti, već i neka čvrsto utvrđena pravila. Ukoliko ih slijedite, sasvim direktno možete uticati na poboljšanje svog zdravlja. A ujedno i prikupljati snagu protiv sljedećih napada na imunološki sistem.

1. Neophodnost sna

Najvažnija prirodna “metoda opuštanja” svakako je san, koji igra iznimno važnu ulogu za unutrašnji balans i odbrambenu snagu organizma. Ovo se nerijetko potcjenjuje, te danas spavamo mnogo manje nego u vrijeme kada je priroda određivala ritam života. Osobe koje manje spavaju važe za produktivne i aktivne. Pa ipak, kod dužeg nedostatka sna povećava se nivo kortizola, šećera u krvi i krvni pritisak. I obratno: imunološki sistem itekako je zahvalan kad dobije dovoljno sna.

2. Dobar stres jača!

Živjeti ko bubreg u loju? Kad se nađemo u stresnim situacijama nerijetko zaželimo takav život. Ali to ne znači automatski i zdrav. Naprezanja i uzbuđenja – dakle akutni stres – čak mogu vrlo pozitivno uticati na imunološki sistem. Ovo dokazuje i najnovija studija iz Kentuckyja i British Columbije nad 19.000 ispitanika. Međutim, ukoliko se nakon većih naprezanja organizam ne odmori, stres postaje hroničan – i opasan.

Do toga naročito dolazi kada čovjek ne vidi kraj pritiska i kad mu je ugrožena socijalna uloga (naprimjer, u slučajevima duže nezaposlenosti ili kod cjelodnevnog njegovanja bolesnog člana porodice). Hormoni stresa kortizol, adrenalin i noradrenalin tada su stalno povećani i slabe imunološki sistem i metabolizam. Odlučujuću ulogu igra vlastito, unutrašnje doživljavanje pritiska. Osobe koje imaju osjećaj da nisu prepuštene problemima, već da mogu uticati na njihovo rješavanje i vode ispunjen život, mnogo bolje podnose prekovremeni rad u uredu i upravljanje višečlanim domaćinstvom.

Stoga važe dva pravila: nemojte se bojati stresa! Ukoliko realistično procijenimo ono što nas opterećuje i vodimo računa o vlastitim granicama, onda mnogi izazovi mogu čak predstavljati zadovoljstvo. Kako bismo zdravi izdržali stresne faze, moramo voditi računa o klasicima zdravog načina života: ako ne pušite, ne pijete alkohol, mnogo se krećete i hranite zdravo, imat ćete i više energije. Za ujednačeno stvaranje energije dodatno pomažu joga, meditacija i autogeni trening.

3. Organizirajte se

Dobro raspoloženje i pozitivno razmišljanje se ne može naručiti. A pritisak koji namećemo sami sebi da se uvijek osjećamo i doimamo dobro, može postati čak dodatno opterećenje. Osobe koje previše razmišljaju o svim sitnicama i često su melanholične, moraju raditi na unutrašnjoj ravnoteži. Postoji jedno pravilo koje zasigurno pomaže: organizirajte svakodnevni život. Šta to znači?

Danas se od nas traži da budemo fleksibilni i spontani, uvijek na tragu života. Ukoliko ne možete na radnom mjestu, onda barem u privatnom životu postavite određena pravila i izdvojite vrijeme za sitne rituale: kratke pauze, redovne šetnje, neodložno piće s prijateljima ili pola sata dnevno uz knjigu. Ovo podiže raspoloženje i stavlja pod kontrolu potencijalnog neprijatelja našeg zdravlja: stres.

4. Ljubav liječi

Muškarac kao zaštita srca i krvotoka? Zvuči apsurdno, ali upravo je to rezultat različitih najnovijih ispitivanja. Jedna dugoročna studija univerziteta u Stockholmu nad 600 ispitanica između 30 i 65 godina pokazala je da su najzdravije one žene koje su sretne ili barem zadovoljne u zajednici sa muškarcem. Žene koje su same ili socijalno izolirane imaju i zdravstvene poteškoće: otkucaji srca su im nedovoljno varijabilni, a faktori zgrušavanja krvi i masnoće u krvi povišeni, što vodi povećanju rizika za dijabetes, arteriosklerozu i srčani udar. Nesretna veza je još štetnija za zdravlje. Naime, najviše pate žene koje žive u stalnoj svađi sa partnerom. Ovo ne važi samo za parove. Aktivan društveni život također pozitivno utiče na zdravlje.

5. Pronađite vlastiti put

Ko je na radnom mjestu stalno okružen ljudima, u privatnom životu će možda radije težiti mirnom slobodnom vremenu. Ili osobe koje su stidljive, bolje će se opustiti među dvoje-troje bliskih prijatelja nego u većem krugu poznanika. Zdravo je ono što nas čini sretnim i zadovoljnim, a tu važi ono pravilo da je “manje više”. Koncentrirajte se na nekoliko strategija koje vam odgovaraju i zaista ih se pridržavajte. Za neke je to redovno džogiranje, za druge, pak, časovi pjevanja. Ne skačite s jedne metode na drugu, trčeći na taj način za iluzijom savršenog zdravlja.

Vjerujte u vlastiti put – ovako glasi pravilo broj pet. U to spada i prihvatanje bolesti kao nečeg što je ponekad neizbježno u životu i povremeno čak može biti i zdravo. Djeca, naprimjer, moraju preboliti neke infekcije kako bi izgradili snažan odbrambeni sistem. Možda bismo naše tijelo trebali posmatrati kao partnera u dobrom dugoročnom braku: ono sa nama prolazi kroz sito i rešeto, krize i vrhunce sreće – a kad iznevjeri, to nas može silno iznervirati. Stoga potražimo put do zajedničke sreće.

Test

U kakvom je stanju vaš imunološki sistem?

Brzi test: raspoloženje, energija, imunološki sistem – zimi se sve poremeti. Otkrijte šta možete učiniti da se pripremite za hladno vrijeme i ostanete zdravi

Pročitajte naredne 23 izjave i odredite koliko se tiču upravo vas

• Slažem se potpuno = 2 boda
  • Slažem se djelomično = 1 bod
    • Ne slažem se = 0 bodova

1. Cijeli dan provesti u krevetu? Zapravo rijetko imam tu želju.
2. Čak i pri ružnom vremenu pokušavam da kraće relacije pređem pješke.
3. Ujutro uglavnom sporo startam. Provodim malo više vremena ispod tuša i doručkujem na miru.
4. Novembarski blues? Kod mene protiv toga najbolje pomaže puno akcije.
5. Pijem manje od tri litra gaziranih pića sedmično.
6. Preko zime se udebljam najmanje dvije kile, ali ih skinem do ljeta i bikini-sezone.
7. I u periodu hladnog vremena jedem mnogo voća i svježeg povrća.
8. Kad 90 sekundi laganim tempom trčim u mjestu i potom izmjerim pritisak, on iznosi daleko ispod 150 udaraca u minuti.
9. Više od tri puta sedmično unosim nemasne mliječne proizvode.
10. Nakon stresnog dana tek navečer nađem vremena za lijep, bogat obrok.
11. I zimi pokušavam najmanje tri puta sedmično izdvojiti pola sata za džogiranje ili hodanje.
12. Pokušavam jesti tri obroka dnevno.
13. Nove zadatke posmatram kao izazove, obrušavam se na njih i ne smatram da je strašno ako mi se pritom ponekad potkrade i pokoja greška.
14. Penjanje stepenicama na treći sprat sa dvije kese pune namirnica? To ne doživljavam kao stres već kao sport.
15. Ljeto ili zima, svejedno, rijetko imam probleme da ujutro ustanem iz kreveta.
16. Volim sva četiri godišnja doba – u to spada i kišna jesen i hladna zima.
17. Kad ugrabim par slobodnih sati, rado legnem na kauč i jednostavno ne radim ništa.
18. Često imam napade gladi, ali vodim računa da najviše svaki treći put uzmem slatkiš.
19. U mračnim godišnjim dobima nedostaju mi duge ljetne večeri, kad slobodno vrijeme najradije provodim vani.
20. Voće i povrće pet puta dnevno? Većinom to “izguram” suhim povrćem i voćnim tablama.
21. Zimi otići na odmor u tropske krajeve? Radije skijam na planinama.
22. Nakon obilne večere sutradan smanjim sa hranom.
23. Svejedno koje je godišnje doba – patim od potištenosti samo kada zaista imam razlog za to.

Rezultat

0-12 bodova

Aktivirajte rezerve energije

U redu, bili ste i u boljoj formi. Čak i ako ne patite stalno od jesenje melankolije, poznati su vam dani kada ste ujutro umorni, popodne tromi, a navečer bezvoljni. Jednostavnim trikovima možete aktivirati rezerve energije.

Kretanje: Imunološke ćelije u plućima žele se “provjetriti”. To ne znači da morate džogirati svaki dan – jednostavno, brzim koracima hodajte do prevoznog sredstva. Kretanje na svježem zraku je naročito važno: tijelo

pritom proizvodi antioksidanse koji odbijaju štetne supstance. To poboljšava sposobnost djelovanja bijelih krvnih zrnaca i dodatno štiti od bolesti. Okušajte se možda ponovo u nekom davno zaboravljenom sportu (otiđite na klizanje) ili češće plešite – najbolji su vreli latino-ritmovi. Zanosna muzika poboljšava lučenje endorfina, trenira koordinaciju i troši kalorije.

Opuštanje: Punite se tako što se praznite. I to je u redu, ali pokušajte pri opuštanju koristiti i lagane pokrete. Jer samo tako razgrađujete hormone stresa, tijelo luči vlastite endorfine koji ga ponovo čine produktivnim. Inače: ukoliko više od četiri puta sedmično spavate manje od sedam sati, tijelu i duhu nedostaje važno vrijeme za regeneraciju, što trajno opterećuje kardiovaskularni sistem. Najzdravija je formula: osam sati rada, osam sati slobodnih aktivnosti, osam sati sna.

Ishrana: stomaku zimi nije jednostavno. Želja za jakom hranom i slasticama, kao i manjak kretanja često izbacuju iz takta probavni sistem, a time i čitav metabolizam. Jedite mnogo salate i svježe zimsko povrće kako bi vitaminima A, E i C, kao i folnom kiselinom podržali tijelo u borbi protiv slobodnih radikala. To su, zapravo, kradljivci snage jer oštećuju bijela krvna zrnca – našu imunološku policiju. Previše ljenčarenja povećava, između ostalog, i nivo inzulina koji sprječava razgradnju masnoća i vodi stvaranju klasičnog zimskog sala.

13-32 boda

S vremena na vrijeme dišite duboko!

Vi se ni preko jeseni i zime ne morate pretjerano brinuti za svoj imunološki sistem – ukoliko iskoristite svoje prednosti i otklonite pojedine nedostatke.

Kretanje: Moramo priznati – u hladnim danima niko nije oduševljen bavljenjem sportom na otvorenom. Pa ipak, vi biste se i tada trebali, što je moguće više, kretati na svježem zraku. Kisik i zimsko sunce jačaju imunološki sistem i produktivnost. Ukoliko se baš ne možete natjerati da izađete vani, vježbajte kod kuće (naprimjer, jogu ili pilates) kako biste održali balans između snage, kretanja i disanja. Godit će vam i vježbe opuštanja mišića (snažno napinjati grupe mišiće, a potom ih opustiti), jer se tako aktivira razmjena tvari i potiče energija.

Opuštanje: Imunološki sistem najbolje ćete podržati tako što ćete voditi računa da su simpatikus i parasimpatikus – oba dijela nervnog sistema koji su zaduženi za uzbuđenje i mirovanje – uravnoteženi. Pokušajte sa masažom refleksnih zona stopala, jer oni preko odgovarajućih nervnih produžetaka direktno utiču na rad organa. Stoga i masaža ima opuštajuće dejstvo. Nervnim sistemom možete upravljati i uz pomoć mirisa. Idealna za podizanje raspoloženja su ulja narandže i bergamotke, a za “spuštanje” tijela i duha su dobra ulja od smreke i matičnjaka.

Ishrana: I zimi morate voditi računa o probranoj ishrani. Unosite hranu bogatu vlaknima, jer ona stimulira imunološke ćelije koje se nalaze u opnama crijeva. Također je važan ujednačen odnos između kiselina i baza: ovo je neophodno ne samo za dobar metabolizam, već štiti i od osjećaja depresije u hladnim danima. Prevelika kiselost brzo može dovesti do slabosti organizma. Stoga jedite banane, osušene smokve, kelj, kupus i špinat.

33-46 bodova

Priuštite tijelu i duši promjenu!

Čestitamo – vi ste u top formi. Čak i po hladnom vremenu postižete svoj rekord u džogingu. Provodite uzbudljive večeri sa prijateljima i angažirani ste na poslu. Pa ipak, ponekad zaboravite jednu stvar: napuniti svoje tijelo svježim “gorivom”.

Kretanje: Vama je preostalo još samo da uvedete finese u program vježbi. Idealna je mješavina od 70 posto vježbi izdržljivosti i 30 posto vježbi snage. Prve poboljšavaju prokrljvenost organa i jačaju imunološki sistem. Trening mase izgrađuje mišiće i održava tijelo aktivnim. Pokušajte da između vježbi nađete i vrijeme za opuštanje, jer preintenzivne sportske aktivnosti mogu iscrpiti imunološki sistem. Priuštite si pauze i dva mirna dana sedmično.

Opuštanje: Vaše tijelo je vaš najbolji savjetnik za zdravlje – slušajte ga kad sljedeći put pretjerate sa silnim aktivnostima. Pretjerivanjem trajno povećavate hormone stresa i puls, što će, nesumnjivo, u jednom trenutku dovesti ka većoj isrpljenosti. Odvojite, recimo, nedjeljne večeri za sebe (ali za odmaranje!), kako biste se napunili energijom za novu sedmicu. Ili redovno idite u saunu! To opušta, jača kardiovaskularni sistem i brine se za povećanu izgradnju tzv. “ćelija prirodnih ubica” – ćelija koje su zadužene za imunološku funkciju.

Ishrana: Vi živite zdravo – vjerovatno vam uopće nisu poznati problemi sa kilažom. Ukoliko se bavite sportom, onda su za vas, između ostalih, idealni mliječni proizvodi: kretanje, naime, aktivira ćelije za izgradnju kostiju, koje iz mlijeka uzimaju neophodan kalcij, “ugrađuju” ga u kosti i tako štite od osteoporoze.