Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. oktobra svake godine kako bi se naglasila ozbiljnost ovog stanja i visoka stopa obolijevanja, podigla svijest o prevenciji s ciljem edukacije kroz pravovremeno prepoznavanje faktora rizika te osigurala bolja i pravovremena medicinska skrb kao i odgovarajuća podrška oboljelima.
Šta možemo uraditi?
Sloganom Budi #Veći od moždanog udara (Be #GreaterThan>stroke), World Stroke Organisation (WSO) podsjeća kako je ovaj dan prilika za podizanje svijesti o važnosti prevencije moždanog udara podsjećajući na faktore rizika kao što su: visok krvni pritisak, nepravilan rada srca, pušenje, nepravilna prehrana i nedostatak fizičke aktivnosti.
Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj koji je uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do nedovoljnog snadbijevanja određenih dijelova mozga kiseonikom i hranljivim materijama zbog čega dolazi do oštećenja, a potom i odumiranja nervnih ćelija u zahvaćenim dijelovima mozga što se manifestuje oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.
Godine kao rizikofaktor
Od moždanog udara pretežno oboljevaju osobe u starijoj i srednjoj životnoj dobi. Učestalost je mnogo veća nakon 50-e godine života. Prema svjetskim podacima 49% oboljelih su u dobi od 46-59 godine života, mada smo svjedoci da moždani udar nije rijedak ni u mnogo mlađoj životnoj dobi, a dešava se i kod djece.
Osim manje ili veće invalidnosti koju ostavlja iza sebe moždani udar je bolest koja daje i veliki procenat smrtnog ishoda a ona iznosi 25-30%.
Simptomi
Simptomi moždanog udara su najčešće utrnulost, slabost ili oduzetost lica i polovine tijela, otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi ili potpuna nemogućnost govora, naglo nastali gubitak vida na jednom oku, naglo nastala glavobolja bez jasnog uzroka ili gubitak ravnoteže i gubitak svijesti. Postoje i faktori rizika na koje nije moguće uticati a to su: starosna dob, pol i genetsko naslijeđe.
Neke bolesti su često uzroci za nastanak moždanog udara i na njih se može uticati a to su: povišen krvni pritisak, srčana oboljenja, poremećaju ritma srčanog rada, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija.
