Razgovarala Mersiha Drinjaković
Prema podacima iz Gender akcionog plana, u Općini Centar Sarajevo živi preko 28.000 žena, odnosno 4.000 više nego muškaraca, pa je samim tim više glasačica nego glasača. “Njihov sam saborac u borbi za ravnopravnost spolova. Neću samo podržavati sa strane njihovu borbu za ravnopravnost, već težim tome da se skupa s njima borim za to. Danas se ne samo kod nas, već i na Zapadu, sve češće nastoji stigmatizirati riječ feminista zbog nekih tendencija u feminističkom pokretu, a ja mislim da je feminizam i dalje supstancijalan za napredak, i da i muškarci trebaju biti feministi, da posvećenost jednakosti ljudskih bića ne omogućava samo pravdu za žene, već oplemenjuje i same muškarce”, kaže na početku razgovora za Graciju, Dennis Gratz, kandidat za načelnika Općine Centar na predstojećim izborima.
Kakvi programi koje imate uključuju ženske politike i kakve konkretno mjere u tom smislu i na lokalnom nivou namjeravate poduzeti ako budete izabrani za načelnika Općine Centar?
– Ženske politike su jako važan dio moje vizije. Nijedna politika se više ne može nazvati modernom ako ne posvećuje značajnu pažnju rodnoj ravnopravnosti. Iako ima progresa u tom pogledu, činjenica je da smo mi još uvijek duboko patrijarhalno društvo. Žene se moraju suočavati s preprekama s kojima muškarci ne moraju, a mnogi ih ni ne primjećuju, jer ih ne osjećaju na vlastitoj koži, pa ih čak negiraju. Ja sam jedan od onih muškaraca koji se ponosno smatraju suborcem ženskog pokreta za rodnu ravnopravnost. Općina Centar ima vrlo dobar dokument po tom pitanju: Gender akcioni plan za period od 2023. do 2027. godine. Problem je što se on ne provodi kako treba. U tom kontekstu, želim naročito istaknuti ulogu koju je u borbi za njegovo provođenje imala vijećnica Naroda i pravde Ira Adilagić: ona je kao članica Komisije za ljudska prava uporno isticala da aktuelni načelnik i općinske službe ne izvršavaju svoje obaveze kada je u pitanju provođenje ovog jako važnog programa. Ako budem izabran za načelnika, stanje će biti drugačije i agilno ću surađivati sa kolegicama i kolegama, poput Ire Adilagić, da ovo bude jedan od prioriteta.
Manjak žena za načelničke pozicije vidljiv je i u ovom izbornom ciklusu – kakav je vaš stav o tome?
– Sve dok bude tako, nećemo se moći nazvati moderniziranim društvom. Sve dok ne budemo davali priliku polovini stanovništva da, bez prepreka, ostvaruje svoj potencijal, nećemo se moći takmičiti sa zapadnim društvima. Razlika između feminističkih zapadnih društava i onih u kojima žene nemaju pravo je kao razlika između društva koje koristi potencijal 100% svojih članova i onog koje koristi potencijal samo 50% svog stanovništva. Naravno da će prvo biti uspješnije.
U matičnoj stranci imate dosta kolegica, i to na pozicijama moći. Kakva su vaša iskustva u radu s njima?
– Organizacija bez žena na pozicijama moći je neprirodna. Suvremena teorija menadžmenta kaže da identitetska raznolikost nije samo vrijednosni ideal, već je nužna za dobro upravljanje. Naime, ako u upravnom odboru kompanije ili u rukovodstvu političke stranke imate niz sredovječnih muškaraca, onda se često donose krupne greške, jer oni ne mogu prepoznati potrebe tržišta ili glasačkog tijela koje ne uključuje samo sredovječne muškarce. Dakle, da bi struktura bila pametnija, jednostavno mora imati žene, i to svih životnih dobi. Moje iskustvo u Demokratskoj fronti potvrđuje svako slovo toga.
Koliko je Demokratska fronta (DF) posvećena upravo programima koji se tiču pitanja žena? Znam da je vaša kolegica Alma Kratina uključena u procese koji se tiču osnaživanja žena.
– DF ima visok stepen svijesti kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti. Kao stranka ljevice, naslijedili smo sve ono najbolje iz bivšeg sistema kada je u pitanju emancipacija žena, a tome smo dodali moderna, zapadna iskustva. Alma Kratina je jedna od liderica ženske politike, a uz nju bih izdvojio i Dajanu Čolić, našu kandidatkinju za gradonačelnicu Lukavca, te naše parlamentarke Marijanu Hrvić-Šikuljak, Maru Đukić, Sandru Imširović, Vedranu Vujović, Marijelu Hašimbegović i Senitu Handukić.
Kakav je vaš program? Na čemu gradite svoj narativ, šta ste definisali kao prioritete?
– Stanje u Općini Centar je vrlo loše. To je najbogatija općina u Sarajevu, ali se sporije razvija npr. od Novog Grada. Razlog su nerad, loši politički odnosi i konstantne svađe. Aktuelni načelnik nije bio lider. Nije umio da okupi većinu u Općinskom vijeću. Ja već sada imam vrlo dobre odnose sa svim strankama. Moji prioriteti su: ozelenjivanje Centra sadnjom odraslog drveća i širenje parkova. Zatim, širenje parking prostora izgradnjom podzemnih garaža. Uvesti savremenu rasvjetu, učiniti ulice sigurnijim. Napraviti sadržaje za djecu i penzionere, podržavati izvrsnost kroz stipendije, ali i ugrožene kojima je pomoć potrebna. Planiram izgraditi veliki sportsko-rekreacioni kompleks na Betaniji, po uzoru na Centar “Safet Zajko” u Novom Gradu. Napraviti sportske i rekreacione terene u svim mjesnim zajednicama. Riječju, učiniti Centar dinamičnom i uređenom sredinom.
U čemu ste najbolji, odnosno kakve kapacitete, iskustvo i rezultate nudite svojim glasačima?
– Nekoliko godina sam radio u gradskoj upravi Kölna, jednog od najvećih i najbolje uređenih evropskih gradova. Jedini sam od kandidata koji ima takvo iskustvo. Umjesto da naši ljudi idu trbuhom za kruhom na Zapad, trebamo da na zapadnjački način uredimo naše gradove, donesemo čistoću, organizaciju.
Zašto vam je nakon uloge u zakonodavnim tijelima važno posvetiti se lokalnoj zajednici?
– Parlament je dosta posredniji: donošenje zakona je ozbiljno, ali izvršna vlast na lokalnom nivou omogućava da znatno brže i opipljivije mijenjate stvari. Zaboravlja se – s razlogom, jer je to bilo davno – da sam ja ušao u politiku kao kandidat za načelnika Centra 2008. Nikada nisam odustao od načelničke ambicije, a sada su se poklopili politički odnosi na način da imam vrlo dobru šansu da pobijedim. Život se živi u lokalnoj zajednici. Tu vam je dom, radno mjesto, tu vam se djeca igraju. Ima li politika bolji smisao od poboljšanja života sugrađana?
Građani i građanke često ni sami ne znaju tačne nadležnosti koje imaju načelnici. Jeste li u svom programu okrenuti najkonkretnije rješavanju onoga što je važno za kvalitetan život stanovnika i stanovnica Centra?
– Građani ne moraju ni znati nadležnosti. Posao vlasti je da zna nadležnosti. Posao vlasti je da ne koristi nadležnosti kao izgovor. Svaki problem na koji mu građani skrenu pažnju, Općina mora ozbiljno shvatiti i, ako ga ne može sama riješiti, mora pomoći u urgiranju prema višim nivoima. Najgora stvar koju sam čuo obilazeći mjesne zajednice jeste da općinska vlast u Centru negoduje u dopisima kada dobije inicijative iz mjesnih zajednica. To je nedopustivo. Svaki birokrata koji ne želi da radi posao za koji je plaćen ne treba biti na tom mjestu.
Gdje vi živite, i šta vidite kao najveći problem?
– Živim na Koševskom Brdu. Od jutra, kada se probudim, kreću problemi: pritisak vode je slab, ne možete se normalno istuširati; cijevi su zastarjele, pucaju. Naselje je puno pasa lutalica. Stepeništa se raspadaju. Trava se ne kosi, sve je zapušteno. Ulice su prljave. Rasvjeta je loša. Okruženje je vrlo nesigurno za djecu, npr. zbog neuređenog saobraćaja. Trebao bi mi cijeli dan da nabrojim samo dio problema. Recimo, prije nekoliko dana, zaustavlja me jedna komšinica, starija gospođa, i pokazuje mi drvo koje samo što se nije strovalilo na prozor njenog doma. Tražila je, kaže, od Općine da to riješi, ali ništa.
Može li se na nivou općine graditi sistem koji će dati platformu za ostanak mladih u ovoj zemlji, i kakva je to onda platforma na tom lokalnom nivou?
– Činjenica da sam se ja vratio u BiH, iako sam imao državni posao u Njemačkoj, dovoljno govori. Razumijem one koji iseljavaju. Istovremeno, mislim da nema ljepše zemlje na svijetu od naše. Općina ne može riješiti sve probleme, ali ako nešto uradimo na općinskom nivou, to može biti primjer i nada. A mnogima je to dovoljno da ostanu ovdje. Potrebna im je samo nada da će biti bolje. Najopasnije je što se već dugo sistemski ubija ta nada. Moramo učiniti sve da vratimo nadu i budemo primjer.
Ovaj tekst je objavljen kao dio predizborne kampanje
za oktobarske izbore.
