Dugotrajna izloženost visokim dnevnim i noćnim temperaturama stvara kumulativni fiziološki stres na ljudsko tijelo, pogoršavajući respiratorne i kardiovaskularne bolesti, dijabetes i bubrežne bolesti, što može dovesti do smrtnog ishoda.
Produžena izloženost povišenim temperaturama, danju i noću, može negativno uticati na ljudsko zdravlje, a toplotni udar je najteža posljedica. U rizične grupe spadaju starije osobe, mala djeca, pretile osobe, kao i konzumenti lijekova koji utiču na način kako se tijelo rješava topline (diuretici, antipsihotici, antihipertenzivi, antikolinergici).
Evo kakve sve zdravstvene posljedice toplotni val može imati na ljude:
Otečenost – privremeno oticanje šaka, stopala i članaka kao rezultat povećanog zadržavanja vode. U kombinaciji sa perifernom vazodilatacijom i venskom kongestijom, višak tečnosti se akumulira u ekstremitetima. Toplotni edem obično nestaje u roku od nekoliko dana nakon što se osoba aklimatizira na topliju sredinu. Nošenje čarapa za podršku i podizanje nogu pomoći će u smanjenju otoka.
Osip – praćen akutnom upalom i blokiranim znojnim kanalima. Toplotni osip pogađa dijelove tijela prekrivene uskom odjećom. Ako se ovo nastavi tokom određenog vremena, može dovesti do razvoja hroničnog dermatitisa ili sekundarne bakterijske infekcije. Prevencija je najbolja terapija. Također se savjetuje da nosite široku odjeću na vrućini.
Grčevi – bolni, često teški, nehotični grčevi velikih mišićnih skupina koje se koriste u napornim vježbama. Obično se javljaju nakon intenzivnog napora kod ljudi koji izvode teške vježbe dok se obilno znoje i obnavljaju gubitak tekućine vodom koja ne sadrži elektrolite. Rehidracija tekućinama koje sadrže elektrolite pruža brzo olakšanje.
Sinkopa – izloženost toplini dovodi do ortostatske hipotenzije, tj. velikog pada krvnog tlaka. Vjeruje se da je toplinska sinkopa rezultat intenzivnog znojenja, što dovodi do dehidracije, nakon čega slijedi pad pritiska. Liječenje se sastoji od hlađenja i rehidracije oralnom rehidracijskom terapijom (sportskim pićima) ili izotoničnim napicima.
Toplotna iscrpljenost – preteča toplotnog udara. Može ličiti na toplotni udar, s tom razlikom što neurološka funkcija ostaje netaknuta. Toplotnu iscrpljenost karakterišu prekomjerna dehidracija i nedostatak elektrolita. Simptomi mogu uključivati dijareju, glavobolju, mučninu i povraćanje, vrtoglavicu, tahikardiju, slabost i bolove u mišićima te pojačano znojenje. Tretman se sastoji u nadoknadi tečnosti i elektrolita te zaštiti od sunca.
Toplotni udar – dolazi do sloma mehanizama termoregulacije, čiji se centar nalazi u mozgu. Tjelesna temperatura povišena je iznad normalne zbog neuspjele termoregulacije. Tijelo osobe proizvodi ili apsorbira više topline nego što se raspršuje. U ranoj fazi simptomima nalikuje toplotnoj iscrpljenosti, ali zatim dolazi do prestanka znojenja i pojave tople i suhe kože. Kod jakog toplotnog udara može se primijetiti zbunjenost i agresivno ponašanje. Brzina otkucaja srca i disanja će se povećati kako krvni pritisak pada, a srce pokušava održati odgovarajuću cirkulaciju. Smanjenje pritiska tada može uzrokovati refleksno skupljanje krvnih žila, što rezultira blijedom ili plavkastom bojom kože u težim slučajevima. Mala djeca mogu imati konvulzije. Krajnje posljedice mogu biti zatajenje organa i smrt.
Savjeti
* Pijte dovoljno tečnosti, ali izbjegavajte slatka, kofeinska i alkoholnih pića.
* Pokrijte prozore zavjesama ili roletnama, i koristite klima uređaje namještene na adekvatnu temperaturu.
* Nikada ne ostavljajte bebe, djecu, starije osobe, osobe s invaliditetom ili kućne ljubimce u vozilu bez nadzora!
* Nazovite starije osobe i osobe s hroničnim zdravstvenim stanjima najmanje dva puta dnevno.
* Manje koristite štednjak i rernu.
* Ograničite aktivnost na otvorenom.
* Smanjite vježbanje tokom vrućine