Napisala i snimila Alma Duraković
Bali nazivaju rajem na zemlji. Ne znamo kako je u raju, ali na Baliju je predivno. U to smo se uvjerili zahvaljujući indonežanskom Ministarstvu turizma, Ambasadi Republike Indonezije u Bosni i Hercegovini i turističkoj agenciji Viator iz Sarajeva. Nakon što smo u najkraćem mogućem vremenu protutnjali Jakartom i Yogyakartom, nas petero novinara iz Sarajeva stigli smo na Otok bogova. Boravak na prelijepom tropskom ostrvu, tik ispod ekvatora, bio je šlag na torti našeg čudesnog putovanja.
Odmah po izlasku iz aviona, na nevelikoj pisti aerodroma u Denpasaru, prijestolnici Balija, preplavio nas je talas topline. Ne mislimo pritom na toplinu zraka, iako je bilo ugodnih 35 stepeni Celzijusa, već na toplinu oko srca, izazvanu uzbuđenjem da smo upravo sletjeli na jedno od najljepših mjesta na svijetu.
Živjeti s prirodom
Savršene pješčane plaže, vulkani i planinski vrhovi, tropske šume i kokosove palme čine krajolik Balija jedinstvenim. “Živim s bogom, ljudima i prirodom”, kaže naš vodič Wayan, a isto će vam reći svaki Balinežanin. Stanovnici Balija prirodu poštuju. I ne kvare je! Ona je dio njih samih. Sve je prožeto bujnim zelenilom, i seoske kuće i luksuzni hoteli. Na otoku rastu orhideje i hibiskus, miris jasmina prati vas na svakom koraku, a na krevetu vaše hotelske sobe čeka vas frangipani – zaštitni znak Balija.
Rižina polja priča su za sebe. Napravljena su u obliku terasa, s posebnim sistemom navodnjavanja. Ovog ljeta, pet terasastih rižinih polja i njihovih vodenih hramova stavljeni su kao prirodno dobro na Unescovu Listu svjetske baštine. Mi smo vidjeli rižino polje u Jatiluwihu, na zapadnom dijelu otoka, koje se pruža od podnožja planine pa sve do obalnog pojasa. Pomislite kako biste mogli potpisati da do kraja života to bude jedino u što ćete gledati. Ma šta gledati – raditi! Iako rižina polja iziskuju mnogo rada. Nekad su porodice nastojale imati što više djece kako bi bilo više radnika u rižinom polju. Ali i “pomagača” kada roditelji ostare i postanu nemoćni – jer običaj je da djeca kada odrastu ne odlaze iz roditeljskog doma. Danas vlada ne preporučuje više od troje djece, ali mnogi se ne usuđuju imati i toliko jer valja plaćati školovanje.
Biti dobar uvijek i svuda
Religija je vrlo važna za stanovnike Balija, ona je ideja vodilja, smisao života. Biti dobar njihova je misija. Svakodnevno se mole i prinese žrtve u vidu hrane, najčešće kuhane i obojene riže, cvijeća, mirisnih štapića i ukrasa od palminog lišća, vjerujući da se dobro dobrim vraća.
Iako je Indonezija zemlja sa najvećim brojem muslimana na svijetu, hinduizam je uspio preživjeti i održati se. Balinežanski hinduizam zapravo je mješavina hinduizma, budizma i animizma – vjerovanja da sve stvari, životinje i biljke imaju dušu. Najvažniji bogovi su kao i u Indiji: Brahma, Višnu i Šiva, koji čine sveto trojstvo. Balinežani smatraju da je čovjek najveći nivo božanskog stvaranja. Života.
Atrakcija Balija su njegovi hramovi. Često se kaže da je to “otok deset hiljada hramova”. Ne zna se tačan broj, ali se pretpostavlja da ih ima duplo više. Svaka porodica ima vlastiti, porodični hram, često raskošniji od kuće u kojoj živi. Izgradnja najskromnijeg košta oko 1.000 dolara, dok cijena hrama kojim se izražava status u društvu može dostići i 20.000. Postoje i hramovi koji se mogu posjetiti samo za vrijeme ceremonija i tada se ukrašavaju cvijećem te tradicionalnim kariranim i žutozlatnim tkaninama.
Jedan od najvažnijih hramova je nestvarni Tanah Lot, sagrađen u 16. stoljeću na obali oceana, iz jednog komada stijene. Posvećen je čuvarima duhova mora. Za vrijeme plime, nemoguće mu je prići te se čini kao da raste iz vode. Nađete li se u njegovoj blizini, prijeti vam opasnost da vam od ljepote prizora bukvalno zastane dah. Ili da briznete u neobjašnjivi, ali okrepljujući plač. Rekli su nam da se s tog mjesta vidi najljepši zalazak sunca na Baliju. Zauzeli smo mjesto na terasi koja gleda na pučinu i, pijuckajući sok mladog kokosa, ushićeno posmatrali ružičasto sunce koje pada u ocean. Bože, kako bismo ovdje bili bolji ljudi!
Ravnoteža i sklad
Na vašem putu da postanete bolja osoba ne bi bila zaslužna samo priroda, već i ljudi. Balinežani. Svi vam se smiješe, i vi se njima smiješite, i osjećate se sretnim. Svi su ljubazni, počevši od aerodromskih službenika, preko uličnih prodavača do osoblja hotela, gdje vas dočekuju s pićem dobrodošlice. Imali smo priliku da se na vlastitoj koži uvjerimo i u ljubaznost medicinskog osoblja hitne pomoći u Kuti, gdje smo završili zbog, kako smo sami sebi objasnili, poremećaja ravnoteže probavnog trakta. (Uzgred, troškovi dvosatne medicinske usluge bili su stotinjak eura, a među neopreznim turistima najviše je bilo australijskih surfera koji su pregorjeli na suncu.)
“Ravnoteža je ključ harmonije”, objasnio nam je naš prijatelj Wayan. Biti “uvijek u sredini”, uspostaviti balans između svjetovnih užitaka i duhovne posvećenosti. U knjizi Jedi moli voli, američka spisateljica Elizabeth Gilbert opisala je Balinežane kao “svjetske majstore ravnoteže, ljude za koje je održavanje ravnoteže umijeće, znanost i religija”. Ravnoteža je zapravo bit Balija. Sklad između tijela i duha. “Ne biste trebali previše razmišljati, pustite da život ide svojim tokom, nastojte biti u ravnoteži i naći ćete svoj mir”, savjet je koji smo dobili iz prve ruke.
Masaža za sretan put
A na putu uspostavljanja ravnoteže mogla bi vam pomoći, pa recimo, masaža cvijećem. Ili vrelim vulkanskim kamenjem. Ili kraljevski spa tretman toplom čokoladom. Ili tek masaža stopala na koju svratite dok šetate haotičnom Kutom, centrom zabave i noćnog života, čija gužva podsjeća na Makarsku u jeku sezone. Saloni za masažu na svakom su koraku, ima ih čak i na aerodromu. Možete je dobiti na plaži, za tri-četiri dolara, ovisi o tome koliko se znate cjenkati, a želite li iskusiti onu “profesionalnu”, u nekom od luksuznih hotela, morat ćete izdvojiti stotinjak dolara. Nas je naša koštala 30 maraka, i to sat vremena, i to cijelog tijela, i to uz miris frangipanija, sve uz cvrkut ptica, i to pravih. 🙂
Zdravi i vitki
Za našeg, doduše kratkog, boravka na Baliju nismo vidjeli niti jednu pretilu osobu. Balinežani izgleda nemaju problema s kilažom. Jasno nam je: osnova njihove ishrane je riža – za doručak, za ručak, za večeru. Uz to: riba, piletina, patka, svinjetina, tofu, hrskavo povrće, sve blago ljutkasto i nemasno, te se može jesti u neograničenim količinama. A nije ni skupo – fino možete jesti i za desetak maraka.
