Razgovarala Mersiha Drinjaković
Snimio Nikola Blagojević / Spektroom
U nastavku dosjea kojim pokušavamo alarmirati javnost zbog zagađenja zraka, ali i tražiti od nadležnih predstavnika vlasti konkretnije mjere i odlučnije akcije, naša sugovornica je pomoćnica ministra u Sektoru zaštite okoliša pri Ministarstvu komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša. Zijadu Krvavac, članicu tima novoformiranog Centra za upravljanje kvalitetom zraka u Kantonu Sarajevo, pitali smo šta je sve urađeno, postoji li strategija, konsultira li se struka, je li zabranjeno korištenje uglja, postoje li procjene štete po zdravlje stanovnika, i još mnogo toga…
Šta je do sada urađeno od trenutka objave da se uspostavlja Centar za upravljanje kvalitetom zraka?
– Centar je uspostavljen u okviru Ministarstva dolaskom nove vlade. Cilj je da se adekvatno odgovori na problem zagađenosti zraka, koja je u svim strateškim dokumentima označena kao najveći okolišni izazov Kantona Sarajevo. Naravno, tek smo na početku. Da bi se uspostavio efikasan model potrebno je daljnje organizacijsko, kadrovsko i stručno kapacitiranje, bez kojega se ne može ostvariti željeni efekat. Centar treba da ovlada svim procesima kako bi se sprečavalo i smanjivalo zagađenje u skladu sa održivim razvojem, što u suštini i znači pojam upravljanja kvalitetom zraka.
Na čemu se trenutno radi?
– Na novim kantonalnim propisima i aktivno participira u pripremi Federalnog zakona o zaštiti zraka i Federalne strategije zaštite okoliša, u okviru koje se izrađuje i Akcioni plan za zrak za narednih deset godina. Pošto je pred nama zima, u toku je kalibracija opreme za mjerenje, nabavka dodatne opreme i ispunjavanje uslova za lociranje nove automatske stanice za monitoring u Općini Vogošća. Radi se i na projektima sa stranim partnerima koji imaju za cilj smanjenje emisija iz sektora korištenja energije i saobraćaja.
Očekuju nas zimski mjeseci i već tradicionalni problemi sa zagađenjem; postoji li strategija za dugoročnije rješavanje problema zagađenosti zraka u Sarajevskom kantonu?
– Na nesreću, Sarajevo ima nepovoljne klimatske i topografske karakteristike koje pogoduju koncentraciji zagađujućih materija u zimskom periodu. Upravo iz tih razloga moraju se maksimalno smanjiti emisije iz svih izvora: od saobraćaja, preko zagrijavanja objekata, do industrije. Strateški ciljevi i mjere su definisani u Kantonalnom planu zaštite okoliša i u Zelenom akcionom planu za naredni desetogodišnji period, koji je nedavno usvojila Vlada Kantona. Tri su ključna strateška cilja: poboljšati planiranje i upravljanje kvalitetom zraka, smanjiti emisije čvrstih čestica i SO2 te unaprijediti korištenje energije provođenjem projekata energijske efikasnosti. Za realizaciju predviđenih mjera proračunato je da treba više od 400 miliona KM. Ukratko, radi se o izgradnji novih centralnih kotlovnica, stimulisanju građana da koriste čiste energente, izgradnji saobraćajne infrastrukture i osavremenjavanju javnog prevoza, utopljavanju javnih objekata i subvencioniranju energijskih mjera na privatnim objektima i sl. Dakle, zagađenost zraka je višedimenzionalan problem, na koji utiče mnogo faktora počevši od prirodnih, prostorno-planskih, regulatornih, tehnoloških i socijalnih, misleći na materijalni standard kako građana tako i kompletnog društva.
Šta su u institucionalnom smislu trenutno najveći problemi i kako ih rješavate?
– Za čistoću zraka su odgovorni svi nivoi vlasti: od BiH, entiteta, kantona, općina… Pokretači negativnih uticaja na zrak su energetika, urbanizam, saobraćaj i industrija. To implicira neophodnost kontinuiranog i sinergijskog djelovanja, što još uvijek nije slučaj. Primjera radi, ne postoje ustavni i zakonski instrumenti na nivou države kojim bi se sprečavali međuentitetski uticaji na kvalitet zraka, slaba je prohodnost inicijativa na federalnom nivou, očita je pasivnost općina… Generalno gledajući, uz naporniji rad, nedostaju kadrovi, specificirane institucije i intelektualni alati za bolji rezultat.
Šta se desilo sa najavom zabrane korištenja uglja i projektom subvencioniranja zamjene peći na ugalj i ostala čvrsta goriva certificiranim pećima i toplotnim pumpama u domaćinstvima u Sarajevskom kantonu?
– U Kantonu Sarajevo, prema važećim propisima, na snazi su strogi kriteriji za distribuciju i korištenje uglja, koji će se dodatno pooštriti. Intenzivno se radi na Strategiji ograničenja uglja i ostalih čvrstih goriva za period 2021. –2031. u saradnji s UNDP-jem i uz finansijsku pomoć švedske ambasade. U sklopu Strategije, po prvi put se uspostavlja GIS baza podataka za sva individualna ložišta, nakon što su izvršeni anketiranje i terenski obilasci. Sada se vrši obrada podataka. Sastavni dio Strategije bit će Akcioni plan koji će predvidjeti mjere, rokove, nosioce i potrebna sredstva za postupnu zamjenu navedenih energenata. Projekat koji navodite i koji se upravo realizuje će takođe biti sastavni dio Strategije. Realno je da kroz ovaj projekat dobijemo jasan finansijski iskaz koliko će to koštati.
Smatra se da je zagađeni zrak tihi ubica. Da li imamo procjenu štete koju udisanje ovakvog zraka nanosi zdravlju stanovnika?
– Nemamo konkretnije podatke, osim pretpostavki na bazi statistika i istraživanja u drugim zemljama. Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo je 2019. godine pokrenuo pripremu pilot-studije čiji je cilj dovesti u vezu nastanak i razvoj plućnih opstruktivnih bolesti kao posljedice visokih koncentracija polutanata u zraku. Projekat je zbog pandemije obustavljen u martu prošle godine i nastavit će se čim to prilike dopuste.
Kad bismo popravili kvalitet zraka, imali bismo i manje respiratornih oboljenja, a u doba pandemije je posebno bitno ne opteretiti zdravstveni sistem. Koliko se o tome vodi računa?
– Popravljanje kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo je imperativ, kako sa stanovišta javnog zdravlja tako i drugih okolišnih komponenti. Zagađen zrak negativno utiče i na ekosisteme, materijalno naslijeđe, okoliš općenito.
Ko su najveći zagađivači, ako izuzmemo kućna ložišta na čvrsta goriva?
– Sigurno je to saobraćaj, i to tokom čitave godine. Istraživanja koja je za potrebe Ministarstva radio Mašinski fakultet daju nove spoznaje o uticaju saobraćaja na kvalitet zraka… Pored emisija izduvnih gasova, prisutne su reemisije sa saobraćajnica od habanja asfalta, trenja guma, kočnica i sl. Vlada Kantona ulaže velike napore da osigura kvalitetan javni prevoz i time smanji korištenje individualnih vozila. Međutim, kontrola emisija iz vozila, zadovoljavanje EURO normi i provjera tehničke ispravnosti vozila su u nadležnosti Federacije BiH i tim aspektom ne možemo biti zadovoljni.
Procjene su da se oko 20.000 domaćinstava grije na ugalj, kako to promijeniti?
– Odgovore ćemo imati završetkom Strategije ograničenja uglja i čvrstog goriva. Pošto obrada podataka sa terena još traje, procjena je da imamo više od 30.000 ložišta na ove energente, od čega je 20.000 na drvo, a ostatak na pelet i ugalj. Prvi draft Strategije očekujemo u decembru ove godine.
Planirate li neku informativnu, medijsku strategiju, kako bi ljudi postali svjesni koliko i sami mogu doprinijeti boljem kvalitetu zraka?
– Više kampanja je rađeno sa domaćim i stranim partnerima i to treba nastaviti. Ipak, mišljenja sam da istovremeno moraju jačati mehanizmi kontrole i sankcionisanja zagađivača i stimulisanja okolišno odgovornih ponašanja.
Koliko se u institucijama sluša glas struke, koga se sve konsultuje kada se pravi strategija za rješavanje problema zagađenja zraka?
– Bez struke ne bismo mogli funkcionirati. Kontinuirano radimo sa fakultetima i neovisnim institucijama na novim stručnim podlogama za sve mjere koje se planiraju i provode. I osnivanje Centra za upravljanje kvalitetom zraka ima za cilj razvijanje stručnih potencijala koji će vladati znanjem i novim tehnologijama.
Gracija 416, novembar 2021.
