Omogućiti djeci zdravo odrastanje, cilj je milijardi roditelja širom planete. Naučno je dokazano da su najvažniji prediktori ostvarenja maksimalnog razvojnog potencijala djece – dojenje i pravilna ishrana, te vakcinacija. Zahvaljujući vakcinama, pod kontrolu su stavljene mnoge, ranije smrtonosne bolesti, a na godišnjem nivou spriječi se do tri miliona smrti.
Ipak, posljednjih godinu dana, kada je fokus zdravstvene zajednice usmjeren prema epidemiji Covida-19, redovna imunizacija djece nenamjerno je gurnuta u drugi plan. Posljedice ovoga mogu biti fatalne: od lošije zdravstvene slike pojedinaca, do veće smrtnosti usljed pojave epidemije bolesti za koje se mislilo da su iskorijenjene.
Nažalost, i na planu redovne imunizacije Bosna i Hercegovina bilježi loše rezultate: čak 32% djece nije u potpunosti vakcinisano, a taj trend raste.
Zabrinjavajući su podaci navedeni u posljednjem izvještaju Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine o redovnoj imunizaciji provedenoj tokom 2020. Najveća stopa procijepljenosti je u slučaju vakcina koje se daju još u porodilištima, protiv tuberkuloze (95%) i hepatitisa (94%), što je i očekivano. Ali kako se kalendar vakcina pomiče prema starijem uzrastu djece, tako opada i stopa procijepljenosti. Na primjer, procijepljenost trećom dozom vakcine protiv hepatitisa samo je 67% u odnosu na planirani broj djece, a najkritičnija situacija je sa vakcinom MRP (protiv zaušnjaka, rubeole i ospica), sa samo 52% vakcinisanih prvom i 49% vakcinisanih drugom dozom.
Što je imunizacijska pokrivenost manja, veći je rizik od zaraznih bolesti. Stoga vakcinisanje djece ne treba gledati samo kao individualnu odgovornost roditelja već i kao čin društvene odgovornosti.
Često se dešava da su roditelji nesigurni i imaju mnogo pitanja u vezi s vakcinama. Upravo iz tog razloga, UNICEF BiH omogućio je roditeljima da svoja pitanja postave nekim od najuvaženijih pedijatara u našoj zemlji. Branislav Lolić iz Banje Luke, Amra Junuzović iz Sarajeva, Ljiljana Buha iz Trebinja, Amra Čolaković iz Bihaća, Aleksandra Lujić iz Brčkog, Dijana Dugonjić iz Tuzle i Slaven Krajina iz Doboja su cijenjena imena na polju pedijatrije, a svi su se rado odazvali pozivu. Njihove razgovore s roditeljima možete pronaći na društvenim mrežama pod hashtagom #VakcineDjeluju.
U nastavku izdvajamo odgovore na neka od najčešće postavljenih pitanja.
Šta su to vakcine i zbog čega se preporučje vakcinacija?
Vakcine su medicinski preparati koji stimulišu imuni odgovor organizma da stvori antitijela. Neke od bolesti od kojih se možemo zaštititi vakcinama su morbili, difterija, polio, veliki kašalj i rubeola.
Odakle dobijamo vakcine? Da li su one ispravne i 100% sigurne za našu djecu?
Sve vakcine koje se koriste u domovima zdravlja u Bosni i Hercegovini su prošle rigorozne kontrole od strane Svjetske zdravstvene organizacije, zemlje proizvođača i Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Nema nijednog razloga za sumnju u kvalitet vakcina. Sve vakcine su nabavljene od proizvođača koji su prisutni na bh. tržištu više decenija i koji su dokazali kvalitet.
Koje su moguće nuspojave kod vakcina? Da li je normalno da dijete nakon primljene vakcine ima povećanu tjelesnu temperaturu ili mu otekne ruka?
Mala i kratkotrajna temperatura je znak da organizam počinje da reaguje na vakcinu, i to je normalna, čak poželjna pojava. I otok na ubodnom mjestu spada u očekivane postvakcinalne reakcije. Roditelji uvijek prilikom vakcinacije dobiju informaciju kako da se odnose prema tome – hladni oblozi i sl. Samo ako oteklina traje duže od tri dana i praćena je temperaturom preko 38,5 ˚C, treba se obratiti ljekaru.
Da li je istina da MMR vakcina može biti uzrok autizma?
Ne, to je mit koji se pojavio prije 16 godina, na osnovu falsifikovanja rezultata naučne studije.
Lažne informacije koje se mogu naći na internetu i narativ koji se širi u neformalnim razgovorima propagiraju da su vakcine opasne i da nakon vakcinacije može doći do ozbiljnih posljedica: autizma, paralize, gluhoće, epileptičnih napada te smrti djeteta. Međutim, istina je da su komplikacije nakon vakcinacije vrlo rijetke. Statistički, na milion primljenih vakcina, samo četiri mogu rezultirati ozbiljnim alergijskim reakcijama, a ozbiljne komplikacije dešavaju se u jednom od sto miliona slučajeva.
Jesu li vakcinisana djeca ugrožena od nevakcinisane?
Djeca koja su potpuno vakcinisana nisu ugrožena. Međutim, uvijek postoji procenat djece koja nisu primila sve doze vakcina, ili ih nisu primila na vrijeme, i ona su izložena riziku. Nema razloga da neko oboli zbog samovolje roditelja i odbijanja vakcinacije. Obuhvat vakcinama od 90% znači da je 10% djece i dalje izloženo riziku. Svi koji nemaju apsolutnu kontraindikaciju, treba da se vakcinišu. Ne smijemo nikad zaboraviti da među djecom ima onih koji zbog nekih stanja i bolesti ne mogu dobiti vakcinu. Ali ako su njihovi vršnjaci vakcinisani u visokom procentu, a to je iznad poželjnih 95%, oni će biti junaci, zaštitnici svojih prijatelja.
Za više detalja i potpuniju sliku, svakako pogledajte portal Vakcine.ba, koji nudi naučno dokazane činjenice, provjerene informacije, kao i kalendar obavezne vakcinacije djece.
